DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministru Defeza (MD), Kontra Almirante Donaciano da Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” simu vizita kortezia husi Embaixador Brazil mai Timor Leste, Ricardo José Lutosa Leal.
Ministru Defeza, Donanciano da Costa Gomes hatete, ohin primeira vez vizita Embaixador Brazil nian mai komprimenta nomos oinsa troka impresaun kona-ba intensifikasaun kooperasaun entre Timor Leste no Brasil iha setór defeza no seguransa nian.
“Ami koalia ba malu kona-ba saida mak kooperasaun nee halo tiha ona, no ami mos buka atu halo hamutuk fila fali no bele lalais liu programa ida neebe mak bolu akordu protukular ida neebe mak sei hamahon akordu trabalhu neebe mak hotu-hotu halo ona. Senhor embaixador konkorda ona para ami atu halo hamutuk lalais, para depois bele asina,” hatete Ministru Defeza (MD), Kontra Almirante Donaciano da Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik”, ba jornalista sira, iha sala enkontru MD Pizu3, Kinta (19/03/2026).
Nia esplika, Brazil ho Timor Leste iha relasaun bilateral diak desde Timor Leste nia independensia. No Brasil sempre apoiu dezenvolvimentu forsas armadas nian iha área kapasitasaun rekursu umanu no formasaun ba militares Timoroan sira.
Nia hatutan, Brazil mak país amigu importante ida neebe estabelese Polísia Militár no kontinua dezenvolve Unidade ida nee too fali agora.
Aleinde nee, Brazil mos haruka komandu importante sira neebe daudaun nee apoia hela iha Autoridade Máritima Nasionál, tan nee mak enkontru ida nee importante atu bele hametin liu tan kooperasaun entre país rua.
“Ohin mos ami aborda atividade balu neebe maka relasiona ho asesorias Brazil nian iha F-FDTL no iha Ministeriu. Tanba nee mak ami abranje asunto tolu primeiru mak asesoria mai iha ministeriu defeza husi postu ida, muito elevado, depois iha Autoridade maritima nasional sira brazil haruka komandante marina nian ida nomos asesoria ba iha ita nia polisia militar,” nia deklara.
Iha fatin hanesan, Embaixador Brasil mai Timor Leste Ricardo José Lutosa Leal agradese ba Ministru Defeza neebe disponibiloza tempu hodi halao diskusaun ida neebe amigável no produtivu ba kooperasaun entre rai rua.
“Oportunidade ba audiénsia ida nee, oportunidade ida ba konversa ida neebe franku no artikuladu tebes. Ba Brazíl, kooperasaun ida nee iha ámbitu defeza nian hanesan orgulhu ida, neebé hahú kedas iha períodu tranzisaun ba retoma independénsia Timór nian,” nia koalia.
Nia informa, entendimentu nee iha ona ba benefísiu Timór nian, hanesan asuntu nee. No hanesan ksolok ida atu bele kontempla orizonte ida kontinuidade nian ba kooperasaun ida-ne’e iha área defeza nian.
“Hau sei temi mós, badak tebes, kuadru formál ba entendimentu ida-nee, neebe agora sei ezamina fila fali, no reuniaun tuirmai Xefe Estadu-Maiór Forsa Armada sira CPLP nian, neebé tuir loloos sei akontese iha Brasília, no hau konsege rona hosi ministru katak Jeneral Paulo sei partisipa. Entaun, dala ida tan, hau agradese tebes ba okaziaun no razaun onra no orgulhu Brazil nian tanba bele koopera ho Timor Leste, nasaun luzófonu iha ASEAN, área estratéjiku ida ba Brazil, iha kampu ida neebé relevante hanesan defeza. Di’ak tebes,” nia afirma.
(jen)







