DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatoo votus parabens ba maluk Musulmanu iha Timor Leste, neebe selebra Eid Al Fitri.
“Maun-alin Musulmanu sira iha Timor-Leste, Lori povu Timor-Leste nia naran, hau hatoo hau-nia votus kmanek ba imi hotu iha okaziaun ksolok Eid Al-Fitr ida-nee, neebe marka fulan santa Ramadan nia rohan,” dehan PR Horta liu husi mendajen Sesta 20/01/2026.
Prezidente Republika hatete Eid Al-Fitr mak tempu ida ho signifikadu espiritual neebe klean tebes selebrasaun ida ba devosaun, perseveransa, no triunfu hafoin fulan ida halo jejun, orasaun, no reflesaun.
“Iha Timor-Leste, ita-nia forsa sempre iha ita-nia unidade no respeitu ba malu. Bainhira ita selebra okaziaun ksolok ida-nee, hau hanoin-hetan kona-ba murak husi diversidade ita-nia sosiedade. Faktu katak Eid-Al-Fitr nuudar feriadu publiku nasional iha Timor-Leste, nuudar testemunha ida-neebe forte ba ita-nia kompromisu koletivu atu fo onra ba tradisaun kultural no relijioza oioin neeve enrikese ita-nia nasaun,” dehan PR Horta.
Xefe Estadu hatete Bainhira komunidade ida selebra, hotu hola parte iha sira-nia ksolok, no espíritu fraternidade ida-nee mak sai hanesan baze ba demokrasia joven.
“Mai ita kaer metin liutan unidade ida-nee, liuliu bainhira ita haree oinsa konflitu bele haketak moris sosial nasaun sira seluk nian,” dehan Xefe Estadu.
Maibe, bainhira halibur hamutuk ho família sira iha seguransa no pas iha Timor-Leste, fuan no orasaun sira ba maun-alin sira iha Mediu Oriente no nasaun konflitu sira seluk neebe iha momentu tristeza, tauk, no inserteza neebe klean. Konflitu sira neebe kontinua daudaun hamate ona vida rihun ba rihun, hamosu dezlokasaun barak, no hamosu krize umanitaria neebe grave.
“Ida-nee fo hanoin mai ita katak dame neebe dala barak ita konsidera hanesan buat baibain maka prezente ida neebe folin-boot no frajil,” katak PR Horta.
Iha Timor-Leste, iha komprensaun klean kona-ba konsikuensia husi konflitu. Hafoin liu ona dalan naruk ba pas, hatene katak dialogu no umanidade tenke sempre manan violensia. tenke sai lian ba valor sira neebe maka Ramadan hanorin kompaixaun, solidariedade, no obrigasaun hosi ema sira neebe maka iha kbiit atu proteje ema sira neebe maka vulneravel.
“Hau husu ba ema hotu atu lori lisaun sira Ramadan nian ba oin iha ita-nia moris lor-loron nian. Mai ita kontinua pratika empatia no jenerosidade neebe define fulan santu ida nee. Mai ita tau matan ba ita-nia viziñu sira, fo apoiu ba ema kiak no mukit sirahodi hanoin kona-ba importansia atu serbisu hamutuk hodi harii futuru dame no prosperidade ba Timor-oan hotu. Bainhira ita halibur hamutuk ho família no belun sira hodi fahe hahan, perdaun ba malu, no fo agradese, hanoin-hetan iha ita-nia orasaun ita-nia maun-alin sira iha Mediu Oriente neebe labele selebra hanesan ita. Hein katak pas no bensaun husi loron santu ida-nee hamutuk ho imi, imi-nia família, no komunidade tomak,no hein katak Maromak neebe Kbiit Boot Liu Hotu sei guia mundu fila fali ba dalan dame nian,” katak Horta.
Xefe Estadu MOS hatoo Minal Aidzin wal Faidzin, Eid Mubarak Sinseru.
(eme)







