DILI, STLTIMORLESTE.com – Vise Primeiru Ministru, no Ministru Koordenador Assuntu Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria, Maraino Assanami Sabino Lopes deklara, Timor Leste (TL) ho Republika Indonezia kompromete atu progresu hamutuk iha dezenvolvimentu setor hotu-hotu, liu-liu iha setor ekonomia ba progresu no prosperiedade povu nasaun rua nian.
Vise Primeiru Ministru, Mariano Assanami Sabino hatoo kompromete nee iha serimonia inagurasaun Eskritóriu Filiál Pegadaian Timor Leste iha Kolmera, Dili, Segunda (30/3/2026).
Serimonia inagurasaun no asina plaka inagurasaun ba Eskritóriu Filiál Pegadaian Timor Leste nee, partisipa husi Embaixador Indonezia ba Timor Leste, Okto Dorinus Manik, Prezidente (CEO) PT. Pegadaian Indonezia, Damar Latri Setiawan, SEVP Ultra Micro Business PT BRI Tbk, Muhammad Candra Utama, Prezidente Komisariu PT Pegadaian, A. M. Putranto no Diretór Rede husi PT Pegadaian, Eka Pebriansyah, Vise Governador Banku Central Timor Leste, Rafael Borges, Xefe Banku Mandiri, BRI, Telkomcel no Pertamina Internasional Timor.
Vise Primeiru Ministru nee mos hateten, Governu Timor Leste simu ho laran luak prezensa pegadaian hanesan instituisaun finanseira iha Timor Leste, atu ajuda sira neebe halo negosiu.
“Ba hau instituisaun finanseira pegadaian laos foun, tanba uluk bainhira hau ho kolega Timoroan sira sei halao estudu iha Malang, sempre gadai sasan iha pegadaian tanba sira mai iha ami nia kost. Bainhira Maun Boot Xanana orienta ami atu halo manifestasaun, ami gadai ami nia sasan iha pegadaian ba nesesidade ami nian iha manifestasaun,” dehan Mariano.
Tanba nee, iha oportunidade ida nee, reprezenta Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao no povu Timor Leste hatoo agradesimentu no simu ho laran-haksolok kolaborasaun ida-nee.
“Agora daudaun Primeiru Ministru iha Munisipiu Manatuto no orienta hau mak mai iha serimonia ida nee. Tuir loloos, Ministru Komersiu Industri mak mai iha nee, maibe nia akompania hela Primeiru Ministru iha Manatuto. Tanba nee, reprezenta Primeiru Ministru no povu Timor Leste, hau hatoo agradesementu no simu ho laran ksolok kolaborasaun ida nee,” katak Mariano.
Nia dehan, Governu Timor Leste orienta duni Banku Central Timor Leste (BCTL) atu ajuda kedas instituisaun finanseira ida nee, tanba ninia prezensa bele ajuda negósiu kiik no médiu sira. Agradese ba BCTL neebé aselera ona prosesu estabelesimentu peñora iha Timor Leste.
“Lori governu no povu nia naran hau hatoo benvindu ba prezensa peñora ida nee. Prezensa peñora iha Timor-Leste ho intensaun atu fasilita operasaun negósiu neebé lao ho diak. Ida-nee atu ajuda emprezáriu kiik no médiu sira atu rasionaliza sira nia operasaun. Tanba nee, keta uza peñora sira ba konsumu, tanba pagamentu sei susar, no sasán sira neebé maka peñora sei la fila. Ida-nee hanesan kail ikan nian; ikan han kail, no kail tenke fila fali,” hatete Mariano.
Vise Primeiru Ministru nee mos husu ba komunidade sira karik mai iha pegadaian impresta osan no osan nee utiliza ho diak la bele hamosu problema, tanba prezensa pegadaian atu fasilita hodi rezolve problema.
Entretantu, Embaixador Indonezia ba Timor Leste, Okto Dorinus Manik, hatoo parabens ba PT Pegadaian nia prezensa iha Timor Leste, neebe sai hanesan filial pegadaian dahuluk iha rai liur.
“Indonézia nia kompromisu kontinua atu partisipa iha Timor Leste nia dezenvolvimentu. Tanba nee, prezensa peñora nee laós deit ba negósiu, maibé mós atu dudu kresimentu ekonómiku iha Timor Leste. Ita tenke servisu hamutuk atu asegura katak laiha ema ida maka husik hela iha kotuk. Timor Leste nia progresu mak Indonezia nia progresu, no Indonezia nia progresu mak Timor Leste nia progresu. Tanba nee, lori governu Indonesia nia naran hatoo agradesimentu wain ba governu Timor Leste neebé prosesa lalais asuntu hotu-hotu kona-ba peñora nia prezensa iha Timor Leste. Ami fiar katak komitmentu atu resolve problema sein isu ruma sei mantein nafatin iha Timor Leste. Ita lakohi ema Indonézia halo negósiu iha nee lori problema,” katak Embaixador Okto Manik.
Iha sorin seluk, SEVP Ultra Micro Business PT BRI Tbk, Muhammad Candra Utama hatoo mos agradese wain ba Governu no Banku Central Timor Leste nia apoiu ba PT Pegadaian Indonezia too ohin loron prezensa iha Timor Leste.
“Obrigado ba governu, Banku Central Timor Leste, Embaixador Indonezia no ema hotu neebe fo apoiu ba pegadaian nee bele loke nia sanak iha Timor Leste. Ida-nee maka manifestasaun tanjível ida. Klaru, nuudar holding husi Banku BRI Group, ami sei apoia no enkoraja kualkér potensiál no sinerjia neebé ami bele dezenvolve husi ami nia subsidiáriu sira atu buras laós deit iha lokál maibé iha nivel internasionál. Ida nee mak ita nia pasu dahuluk hodi dezenvolve iha Timor Leste. Ita mós bele dezenvolve ida-nee iha fatin seluk. Laós deit peñora sira, maibé ami mós sei dezenvolve forma sira seluk. Oras nee daudaun, ami liga hela buat neebé iha ona iha BRI Internasionál. Ita uza hamutuk ida-nee nunee ita la presiza investimentu sira neebé boot liu. Ami halo optimizasaun ba rede neebé iha no rekursu umanu neebé iha, nunee bele aselera lalais liután dezenvolvimentu nee. Ami nia esperansa mak buat hotu neebé ami hein bele realiza lalais tanba iha apoiu husi parte hotu-hotu,” nia hatete.
Iha sorin seluk, CEO PT Pegadaian Indonezia, Damar Latri Setiawan hatete, prezensa pegadaian iha Timor Leste tanba prosimidade jeográfika no kultura ne’ebé hanesan.
“Ami nia prezensa iha nee laos atu buka lukru, maibe atu fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomiku iha Timor Leste. Ami iha esperiénsia tinan 125 iha Indonézia no familiar tebes ho ida-ne’e. Se ita susesu iha Timor Leste, ita hein katak ita bele halo iha fatin seluk hanesan Papua Nova Guiné,” dehan nia.
Tanba nee, asina plaka inaugurasaun ba Eskritóriu Filiál Pegadaian Timor Leste nee hanesan kompromisu ida atu apoia asesu inkluzivu no konfiável ba servisu finanseiru ba povu Timor Leste.
(mik)







