DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Estadu Protesaun Sivil realiza workshop atu halo konsulta no validasaun ba esbosu Komisaun Edukasaun Sivika ba Pas no Dezenvolvimentu (KNESPED).
Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, Domingos Mariano Reis hateten, ezistensia KNESPED nee atu forma fila fali sidadaun sira nia mentalidade no trauma neebe mak sira afeta iha tempu kolonializasaun no okupasaun sira iha tinan 20 ba kotuk.
Workshop ba konsulta no validasaun ba esbosu KNESPED nee realiza, tanba programa refere integradu husi IX Governu Konstitusional nian, hodi solusional konflitus iha sosiedade Timorense bazeia ba planu estratejiku 2011 too 2030.
“Ita hotu hatene katak Timor Leste hakat liu tiha funu naruk tebes molok atu hetan liberdade iha 1999 no independensia 20 Maiu 2002, neebe mak afeta ba ita nia sidadaun sira nia mentalidade kauza husi post konflitus no trauma tebes iha funu laran durante kolonializmu no okupasaun sira. Kondisaun ida nee impede ambiente hakmatek no kria inseguransa ba estabilidade iha ita nia rai, tanba nee edukasaun sivika paz no sestabilidade nee importante tebes hodi bele garantia sustentabilidade no dezenvolvimentu nasaun ida nee,” hateten Domingos Mariano Reis iha salaun MSSI Kaikoli, Tersa (25/03/2025).
Enkuantu, konsultasaun no esbosu ba komisaun refere enkamina ona iha planu estratejiku tinan 2011 too 2030, katak TL tenke iha feliz harmonia paz no seguru, tanba kauza neebe mosu konflitu mak kauza sosio ekonomika.
Nia hateten, edukasaun sivika ba sidadaun sira importante tebes atu sidadaun sira bele moris iha demokratiku ativu produtivu no garantia paz iha rai ida nee.
Iha fatin hanesan, Head of Office, UN Women Timor Leste, Nishtha Satyam hatete, programa edukasaun sivika neebe mak koalia ba demokrasia paz no dezenvolvimentu nasional, tanba TL hanesan nasaun ida neebe mak iha esperiensia sevisu too tinan 15.
“Ba programa edukasaun sivika neebe mak koalia ba ita nia demokrasia paz no dezenvolvimentu nasional, tanba TL hanesan nasaun neebe mak iha esperiensia too tinan 15, maibe bainhira iha dalan nia haree no sente katak, Timoroan sempre fo hamnasa no oin midar sempre ho alegria. Ida nee hau bele nota katak, maske TL situasaun neebe mak difisil barak, maibe nia ema sira sempre hatudu nia oin hamnasa,” dehan nia.
Nia hateten, Timoroan sira hanesan eroi foun ba nasaun neebe mak iha korajen, unidade, sensu no loyalidade ba nia nasaun.
(EST 3)