DILI, STLTIMORLESTE.com – Autoridade Nasional Petroleu (ANP) reprezenta husi Ministeriu Petroleu no Rekursu Minerais (MPRM), asina kontratu ho Empreza Esperansa Timor Oan (ETO), kontratu Fahe Produsaun (PSC) ba Bloku B petroleu no gas iha Munisipiu Baukau no Vikeke.
Prezidente Nasional Petroleu (ANP), Gualdino da Silva hatoo kestaun nee ba jornalista sira iha City 8, Dili, Kinta (5/3/2026).
Nia dehan, serimonia asinatura ho nia titulu PSC TL-OT -22-21, atu dehan katak trasu 22 kontratu entrega tiha ba Kompanhia ETO iha 2022.
“Ohin ita selebra asinatura kontratu fahe produsaun (PSC) ba atividade petrolifera abastrim atividade peskiza petroleu no gas iha rai maran hanesan baibain ita asina ho empreza internasional seluk, ohin ita asina ho ETO, ANP en nome MPRM asina kontratu fahe produsaun ho empreza ETO,” hatete Gualdino da Silva.
Nia dehan, kontratu fahe produsaun neebe mai husi konkursu publiku neebe mak realiza iha 2019 hetan ninia konkluzaun iha tinan 2022 iha manan nain kompania 5 iha altura neeba entre 5 nee ida mak kompania ETO.
Nia sublina, durante nee seluk sira asina no finaliza kontratu tanba nee husi kolaborasaun ETO atu bele peskiza ninia programa promete ona iha kontratu, nunee asinadu ho ANP.
Kontratu projetu nee durasaun tinan 7, maibe tinan tolu iha programa minimu trabalhu esplorasaun tinan ida mapamentu Geoguimika, estudu mikropaleontologikus, sensoriamentu remotu remote sensing no estudu Geologiku no Geofisiku, estudu tekniku sira seluk, no indentifikasaun ba prospektu sira.
Ba tinan 2 metodu geofisiku sira seluk Magnetoteluricos (MT) ou Eletromagneticos (EM)) no akizisaun kona-ba dadus sismikus 2D 100 kuilometros lineares.
Tinan 3 prosesamentu no interpretasaun ba dadus sismikus 2D ho total 100 Kuilometros lineares, avaliasaun prospectus no indentifikasaun ba fatin perfurasaun nian.
Nia haktuir, tuir lei katak ba atividade petroliferu nian katak Timor Gap hanesan kompania estatal sei direitu otomatika tuir lei atu bele hetan partispasaun masimu 20% kuandu kompania internasional ruma hetan kontratu bele liuhusi dalan ajudikasaun direitu ou bele mos liu husi prosesu tenderizasaun.
Por kazu ETO nia liu husi konskursu publiku sira hetan ona no fulan hira tuir mai sei finalize negosiasaun ho Timor Gap atu bele fo biban entrada Timor Gap nia ba iha kontratuida nee, maibe operador kontratu nafatin ETO mak sai hanesan operador kontratu.
Nia dehan, ba produru neebe hetan sei iha peskiza, tanba nee produtu neebe hetan sei tuir kontratu ba iha petroleu oin seluk nomos gas oin seluk, maibe hare husi rezultadu husi peskiza nee oinsa, tanba nee husi rezultadu mak fahe tuir kontratu neebe iha.
Entretantu, Ministru Petroleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro hatete, ohin importante tebes iha jornada setor petroleu iha TL, pela primeira vez laos deit Timor oan maibe Empreza privadu Timor oan neebe mak ho konfiansa hakarak atu foti risku ida.
Tanba setor Petroleu kuanndu ita hetan mina no gas sai lukru neebe boot tebes, ajuda belee halo kompania sira nebe envolve nee depende sai makaas ka hetan benefisiu lubuk ida, maibe antes too iha neeba fori risku boot ida.
Tanba nee iha setor petroleu kontente tebes orgulhu tanba, ita nia setor privadu Timor oan iha tempu naruk envolve iha dows strea nian, ohin loron hakarak tama iha parte esplorasaun nian hodi mos risku balun espera ho grasa Maromak nian natureza nian lori mos benefisiu lubuk ida.
Marka importante tanba bele fo impaktu fo mos influensia positivu hein katak setor privadu sira seluk posivel iha futuru petroleu no minerais no lao dadauk ona.
Iha fatin hanesan, CEO Esperansa Timor Oan (ETO), Nilton Telmo Gusmão dos Santos hatete, serimonia ida nee marka momentu estratejiku ida, laos deit ba nia empreza, maibe mos ba futuru enerjetiku soberanu TL nian.
“Ohin ita halibur hamutuk atu asina Kontratu Fahe Produsaun (PSC) ba Bloku B iha raimaran, PSC TL-OT-22-21, ita laos asina deit dokumentu legal ida, ita asina hela promesa ida ba dezenvolvimentu nasaun nian, dehna nia.
Momentu ida nee marka pajina istoria ida. Pela primeira vez, empreza privada Timoroan tama iha aventura setor upstream ho 100% partisipasaun iha PSC idanee ba faze esplorasaun iha periodu inisial.
ETO iha objetivu atu estabelese nia an hanesan kontributor signifikativu ida ba setor enerjetiku TL no rejiaun, ambisaun ida nee hatudu momos ona husi ETO iha ninia jornada tomak nuudar empreza privada Timor oan durante tinan rua nulu resim nuudar empreza privada Timoroan neebe dedika iha setor Donwstream hodi presta servisu ho perseveransa no vizaun estratejiku.
ETO sente onradu no orgullu tanba hetan PSC ida nee liu husi prosesu konkursu neebe halao husi Governu Timor-Leste entre tinan 2019 to 2022, maski ami empreza lokal ida, sira partisipa iha ronda lisensiamentu ho kompetensia no sai vensedor, hodi asegura direitu ba Bloku idanec.
Prosesu atu hetan PSC ida nee laos fasil, iha dezafiu oioin durante negosiasaun how ANP, maski nunee, ho kompromisu no perseveransa neebe la nakdoko, ikus mai konsege konklui negosiasaun PSC ho susesu.
“Ami hakarak hatoo ami nia gratidaan boot ba kolega sira iha ANP, partikularmente ba Prezidente ANP anterior no Presidente ANP actual, ba imi ninia apoiu no komprensaun tomak neche sai instrumental hodi permite ETO atu asina PSC iha loron ohin,” dehan nia.
Entretantu Prezidente Autoridade Munisipal Baukau, Veneranda E.M. Lemos hatete, “ita marka historia ida tan hdi fo ita nia testemunia no fo ita nia korajen ba kompania ETO neebe foin primeira ves Timor oan ida bele kompete manann iha projeitu ida nee servisu sei todan, maibe ami hotu nia apoiu ami fiar katak ita boot bele, asinatura PSC TL –OT-22-21 laos deit dezenvolvimentu tekniku, maibe prova katak kompnia lokal hanesan ETO Timor oan iha kapasidade no konfiansa hodi jere ita nia rekursu rasik ba moris diak povu nan,” dehan nia.
Bloku B reprezenta esperansa foun hanesan bain bain dehna esperansa nunka bosok, dada tempu oituan kleur oituan maibe ho fiar metin katak sei lao, ho kooperasaun metin ho ANP hein katak atividade esplorasaun sei kria kampu servisu barak ba joven sira liu-liu iha munisipiu rua Baukau no Vikeke.
“Ita nia alvu ba projetu hirak nee hatudu kedas kompromisu no komitmentu bele hatete orgulhu PM Kay Rala Xanana Gusmão,” katak nia.
(joa)







