Asaun Violensia Hasoru Feto Nee Krimi, Laos Domin

Ilustrasaun (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Asaun violensia hasoru feto nee krimi, presiza kondena, labele hatoman aan ho liafuan katak baku tanba hadomi.

Tuir feto Potensia Maria Amaral ba jornalista STL iha nia knaar fatin Kaikoli Kinta nee (31/07/2025) katak, dala barak mosu violensia domestika iha familia laran, mane balun konsidera katak baku feen tanba hadomi, ida nee opianun neebe Lalos.

“Se hadomi feen tauk lakon feen signifika ita hadomi ita nia feen, laos buat naksalak ruma halo asaun hasoru feen, dala ruma too kanek, bubu, pois liafuan ikus hatete katak hau baku o tanba hau hadomi o, diak liu hapara hanoin ida nee, se baku signifika katak asaun krimi hasoru ema ida, satan nia kanek ou bubu, tanba nee asaun violensia hasoru feto nee krimi laos domin,” katak Maria.

Feto Potensia nee haktuir tan katak, sira mos luta makaas oinsa fahe informasaun ba sosiedade liga ho lei violensia domestika nee.

Nia hatete, parte hotu tantu husi Governu nomos sosiedade sivil inklui akademiku sira no parte hotu presiza fahe hanoin diak sira katak baku feto laos hadomi, nunee bele hamate pensamentu ema balun neebe hasai liafuan katak baku tanba hadomi.

“Iha problema ruma presiza tuur hamutuk koalia ba malu ho ulun malirin, tanba dala barak familia mosu problema hamosu violensia iha familia tanba menus husi komunikasaun, tanba nee bainhira iha problema ruma tuur hamutuk komunika ba malu, hodi foti desizaun neebe laos ho violensia,” katak nia.

Nunee mos Eis Prezidente Rede Feto, Judite Dias Ximenes hatete, bainhira mane ida halo asaun krimi hasoru nia parseiru ida nee krimi, laos bikan kanuru mak tarutu ou tanba domin.

“Violensia domestika nee krimi publiku, se deit mak hetan bele hatoo keixa ba polisia, maibe dala barak ema sei tauk atu hatoo keixa tanba familia rasik hatete katak nee ami nia bikan kanuru mak tarutu maibe lo-loos nee krimi publiku,” katak nia.

Oras nee sosiedade sivil neebe mak luta ba direitu feto hanesan Fokupers, ALFELA, nomos parte seluk tan mos rejistu kazu violensia domestika neebe mak barak ona, nee hatudu katak feto sira hahu hatene ona katak violensia domestika nee krimi publiku laos bikan ho kanuru mak tarutu.

Nunee mos Koordenadora Empoderamentu Sobrevivente Fokupers, Mercia de Jesus Lopes hatete Iha tinan 2025 Forum Komunikasaun Ba Feto Timor Leste Fokupers rejista kazu hamutuk 126 husi tipu violensia oin oin.

“Total kazu neebe ami simu iha 126 nee, 103 mak prosesu tuir legal hanesan iha polisia 60, Ministeriu Publiku 30, Defensor Publiku 1, Tribunal 4 nomos trata dokumentus 8, husi kazu sira nee tinan 2025 16 mak iha kazu final, pena prizaun 4 suspensaun 3 alimentasaun 2 no kazu arkiva ida no absolve 4 no pena multa 2,” katak nia.

Tinan 2025, husi Janeiru too Julhu, kazu neebe Fokupers atende no rejista hamutuk kazu 126 husi tipu kazu Violensia fizika, Violensia Seksual, Abuzu Seksual, asediu seksual, insestu no kazu sira seluk, violensia bazeia ba jeneru hasoru feto no labarik feto neebe akontese iha relasaun familia ka domestika no mos iha publiku.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *