DILI, STLTIMORLESTE.com – Asosiasaun Estudante Munisipiu Ainaro (ASEMA) lamenta ka diskorda total desizaun politika Parlamentu Nasional (PN) neebe prevee ona orsamentu US$ 4.2 atu sosa kareta prado unidade 65 ba deputadu sira iha PN.
Nia dehan, relasiona ho desizaun politika PN nian neebe prevee orsamentu US$ 4.2 atu sosa kareta prado foun hamutuk unidade 65 ba deputadu sira iha PN.
“Ami ASEMA lamenta tebes no diskorda total desizaun politika PN nia ne’ebe atu sosa kareta prado ba deputadu 65,” hatete Portavoz husi ASEMA, Itudy de Jesus liu husi Konferensia Imprensa ba jornalista sira iha Jardin 5 Maiu, Sabadu (13/09/2025).
Nia esplika, ASEMA mos kontra partidus politikus sira hanesan PD, FRETILIN, CNRT, KHUNTO no PLP, tanba sira mak reprezenta povu iha PN.
“Tanba ita haree no observa politika sosa kareta prado ba deputadus sira laos foin primeira vez, maibe sai ona hanesan kultura ba sira husi primeiru lejislatura too sexta lejislatura,” nia informa.
Nia deklara, Timor Leste restaura nia independensia iha loron 20 Maiu 2002 neebe husi luta obra koletivu ida neebe hahoris Estadu Republika Demokratiku Timor Leste (RDTL) neebe harii husi ruin no raan povu maubere nian hakarak rasik no tenke respeita ba dignidade ema moris ida-idak nian, hanesan hatu’ur ona iha Konstituisaun RDTL.
Nia informa, tanba nee PN nuudar segundu orgaun soberanu iha Estadu RDTL, iha neebe deputadus sira halao nia knaar nuudar reprezentante povu hodi kria lei no halo fiskalizasaun ba programa neebe Governu ezekuta no mos deside ka foti desizaun neebe reflete ba kondisaun objetiva moris diak povu nian.
Nia koalia, bazeia ba desizaun politika husi Konselhu Administrasaun Parlamentu Nasional neebe prevee no aprova orsamentu privativu iha tinan 2024, no tinan ida nee ezekuta hodi sosa viatura foun ho marka prado hamutuk unidade 65 ba deputadu sira iha PN ho razaun ida katak, kareta sira neebe durante nee uza la diak ka avaria hotu ona, ho razaun ida obrigasaun tenke sosa foun tanba orsamentu ba manutensaun nian kustu boot liu duke sosa foun.
“Laos sosa deit kareta prado, maibe ita haree sira simu subsidiu oin-oin no direitu osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk seluk tan neebe priviléjiu tebes ba deputadu sira iha PN,” nia deklara.
Nia hatutan, subsidiu ba alojamentu US$ 450.00, subsidiu kona-ba tratamentu saude US$ 4.000, subsidiu ba pulsa telekomunikasaun kada fulan US$ 300.00 no subsidiu ba deputadu sira bainhira mate sei simu US$ 4.000, karik deputadu sira nia família mak mate sei simu US$ 2.500.
“Husi subsidiu sira neebe hatuur iha leten ami husi ASEMA konsidera nee nuudar explorasaun ida grave tebes ba rikusoin povu maubere nian, tanba nee ita haree sira simu subsidiu hodi goja, enkuantu povu nafatin hela iha kondisaun ida neebe mizeravel tebes,” nia konklui.
Sempre troka malu kada periodu tinan 5 maibe deputadu sira laos ona reprezenta povu hodi koalia destinu ou moris diak povu nian, maibe koalia reprezenta deit sira nia partidu, sira nia grupu, sira nia aan, familia no reprezenta deit ema osan nain sira.
Nia esplika tan, deputadu sira laiha ona seriedade hodi diskute problema sosial ne’ebe akontese iha Estadu RDTL ida nee hanesan hospital no Sentru Saude sira daudaun nee aimoruk laiha, tratamentu la adekuadu ba pasiente sira no edukasaun hakdasak liu-liu eskola barak mak menus profesores, fasilidade menus sala de aula no blibioteka, nomos malnutrisaun kontinua sae makaas too 45%, taxa dezempregu kada tinan kontinua sae makaas.
Nia argumenta, infraestutura bazika hanesan estrada, bee moos, eletrisidade nafatin sai preokupasaun ba povu liu-liu iha area rural. Maibe deputadu sira hatene deit buka meius oin-oin liu husi kria lei hodi fo privileziu no hariku sira nia aan no familia, inklui asegura ka proteje deit distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai.
“Ami husu ba Parlamentu Nasional liu-liu komisaun relevante katak, presiza tetu didiak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, tanba ita haree montante osan ho kustu neebe boot tebes bele aloka fali ba nesidade povu nian, labele gasta deit osan povu nian ba priviléjiu ema ka grupu minoria nian,” katak nia.
Sira mos husu ba PN liu husi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku.
“Fundu supostu nee bele aloka ba programa kombate kiak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibe uza deit ba ema balu nia interese. Desizaun sira nee hatudu momos diferensa sosial neebe boot tebes entre elite politiku sira no povu iha rai ida nee, tanba kareta luxu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak neebe sidadaun barak hasoru,” nia koalia.
Nia hatete, deputadu sira iha PN tenke iha ona politika ida seriedade hodi foti desizaun ba bem-estar komun ka moris diak ba povu no nasaun ida nee nian. Labele halo desizaun neebe fo benefisia deit ba interese grupu, partidu no familia. Husu ba deputadu sira hatur kapasidade no responsabilidade moral hodi rezolve problema sira neebe agora daudaun akontese iha estadu ida nee, hanesan iha saude aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, bee-moos laiha, estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris. Setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petroliferu, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta luxu sem fiskalizasaun efetiva ba programa neebe Governu ezekuta.
ASEMA husu PN altera ona lei pensaun vitalisia neebe la fo benefisiu ba povu maibe fo bokur deit grupu minoria no husu mos ba estudante akademiku husi universiade no institutu sira hotu, veteranus sira, sosiedade sivil no povu maubere hotu-hotu atu hamriik hodi kontra desizaun politika neebe injustu no la afavor ba povu, maibe fo benefisiu deit ba deputadu sira no haburas deit injustisa sosial.
Jornalista: Jeniche da Costa
Editor: Xisto Mendonça







