DILI, STLTIMORLESTE.com – Visi Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiais, Mariano Assanami Sabino hatete, fulan Junhu tinan 2025 Governu liu husi Ministeriu Saude (MS) sei halo rekrutamentu ba profisional saude hodi destaka ba iha fasilidade saude iha Timor Leste (TL).
“Ami mos hanoin ona katak iha fulan Junhu nee sei rekruta tan profisionál saude sira, liu- liu parteira sira atu kompleta iha fasilidade saude iha Timor Leste, tanba parteira nee mak hanesan brigada boot ida atu salva ema nia vida,” hatete Visi Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiais, Mariano Assanami Sabino ba jornalista sira wainhira partisipa serimonia Loron Mundial Parteira iha salaun City8 Manleuana, Dili, Sesta (09/05/2025).
Nia dehan, parteira sira balun servisu kleur ona, maibe nafatin kontratadu, ida nee koalia ho Ministra Saude atu konsidera sasan sira nee ho diak.
“Parteira balun servisu kleur ona, maibe nafatin kontratadu, entaun hau koalia ona ho Ministra Saude nunee Visi Ministru Ospitalar mos hatoo hela ba, oinsa ita boot sira tur hamutuk konsidera buat sira nee, tanba sira mak salva ema nia moris, tanba nee iha fulan Junhu halo rekrutamentu ba profisional saude liu- liu parteira karik konsidera, tanba iha nee la iha partidu A ho B, maibe ema hotu iha misaun parteira nian atu servi ba rai ida nee,” nia esplika.
Nia husu ba estudante sira parteira neebe mak akaba ona sira nia estudu bele tuir vaga neebe mak MS loke, tanba dala barak sira eskola hotu, maibe servisu la iha, entaun sira halo fali servisu seluk neebe mak iha, entaun saida mak sira aprende iha eskola sira bele haluha.
“Hau husu ba foinsae sira neebe mak eskola kona-ba pareira nian remata ona bele ba aplay vaga neebe mak Ministeriu Saude sei loke iha fulan Junhu nia laran,” nia informa.
Nia hatuta, Ministériu Saude iha ona planu ba oin atu kompleta, liu-liu forsa trabalhu Ministeriu Saude nian.
“Ministeriu Saude sei identifika didiak para maizumenus hira mak bele aplika ba iha klínika sira iha kraik. Tanba ita haree katak klínika balun iha deit parteira ida no infermeira ida no doutor ida deit. Dala ruma doutor ida no infermeira ida mais ema sira neebe moras liu fali ida nee,” nia haktuir.
Nia koalia, kona-ba difinisaun trabalhador neebe presiza nee, MS sei halo, mais hanoin katak, tinan ida nee tenke komesa halo kompleta daudaun ona.
Iha fatin hanesan, Visi Ministru Saude ba Operasionalizasaun Ospitál (VMSOO), Flávio Brandão Mendes de Araujo esplika, ho Rekursu Umanus neebe sei menus fo impaktu boot ba mortalidade inan ho oan, tanba iha Postu Saude sira iha area rural seidauk prienxe parteira sira.
“Ita iha 300 Postu Saude neebe mak parteira sira foun prienxe 200 resin, sei iha 100 postu neebe ita seidauk iha parteira, seidauk prienxe mos nivel Sentru Saude ida neebe mak governu sei sensível oinsa mak halo rekrutamentu ba para ita hasae numeru iha postu saude no sentru saude atu sira bele halo sira nia papel, ita bele hamenus tasa mortalidade inan no oan,” nia afirma.
(jen)