Autor Livru “Hau Mate ba Ukun Rasik Aan”, Prontu Responsabiliza Saida Mak Nia Hakerek

KONFERENSIA IMPRENSA- Autor livru ho titulu “ Hau Mate ba Ukun Rasik-Aan”, Sergio Dias Paulo Quintas ho familia realiza konferensia imprensa iha Salaun Esperanca, Elemloi, Delta. (Foto: STL/Mikael Mali Mau)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Autor livru ho titulu “Hau Mate ba Ukun Rasik-Aan”, Sergio Dias Paulo Quintas iha pozisaun preparadu hodi responsabiliza saida mak nia hakerek ona iha livru nee rasik. Karik livru nee iha aktu elisitu ruma durante iha prosesu peskiza, nia konteudu to’o nia publikasaun bele lori ba prosesu legal hodi bele hetan justisa, laos halo defamasaun ho odiu no vingansa.

“Hanesan autor livru no apoiu tomak husi familia boot Dias Ouintas, ami sempre ho fuan boot hodi simu kritika ho konstrutivu ba livru neebe hakerek no publika ona,” katak Autor Livru, Sergio Paulo Dias Quintas iha konferensia imprensa neebe halao iha Salaun Esperanca, Elemloi, Dili, Kuarta (15/10/2025).

Atual Advogadu Timoroan, Sergio Paulo Dias Quintas hato’o lia hirak nee hodi responde lamentasaun familia vitima Masakre Muapitine kona-ba livru neebe autor hakerek ho titulu” Hau Mate Ba Ukun Rasik An”.

Liuhosi konferensia imprensa nee, autor livru Sergio Quintas hakarak hato’o ninia agredesementu wain ba entidades hotu neebe kontribui ona ba livru nee hahu husi peskiza, hakerek, publikasaun to’o lansamentu iha 27 Agostu 2025.

“Hakarak hato’o ba publiku katak konferensia imprensa ida nee ho objetivu atu fo klarifikasaun kona-ba livru ho titulu “Hau Mate Ba Ukun Rasik an” neebe husi parte balun la aseita ho livru nee nia konteudu balun no konferensia imprensa nee laos atu dezakredita no defama fali parte seluk,” katak Sergio Quintas.

Nia hatutan tan katak iha livru nee, iha mos parte balun kona-ba “Masakre Muapitine”, no parte balun la satisfeitu, nee sira-nia direitu tomak atu justifika.

“Hau nudar autor, publiku presiza hatene katak bainhira ema konta no hakerek istoria ida labele konta parte balun deit tenke konta ho integradu hodi lee no rona nain-sira bele intende istoria ho kompletu. Iha livru nee, klaru no “la nega” katak Saudozu Liurai Verissimo faz parte husi akontesimentu “Masakre Muapitine”, hamutuk ho nia maluk timor-oan nain hat hodi oho fali sira-nia maluk timor-oan nain lima, lee no rona nain-sira presiza buka hatene saida mak motiva sira nain lima hodi oho? Hahalok neebe sira nain lima halo nee, sira-nia hakarak rasik ga situasaun mak obriga?,” nia haktuir.

Nia mos dehan, bazeia ba sasin “Masakre Muapitine” neebe sei moris haktuir katak ema nain lima neebe haruka hodi oho nia maluk Timor-oan nain lima mak hanesan, Julio Freitas, altura neeba nudar Xefe Suku Muapitine haruka hodi oho Saudozu Angelo da Costa, Saudozu Armando Ribeiro, altura neeba nudar Xfe Aldeia Pehefitu haruka hodi oho Saudozu Lino Xavier — iha altura neeba populasaun sira neebe partisipa mos haruka kaer katana hodi ba taa Saudozu Lino Xavier, Saudozu Francisco Pinto, altura neeba nuudar Xefe Aldeia Muapitine haruka hodi oho Saudozu Alvaro Freitas, Saudozu Liurai Verissimo Dias Ouintas, altura neeba nudar Xefe Suku Fuiloro haruka hodi oho Saudozu Alberto dos Santos no ikus-liu Saudozu Aleixo Pereira, altura neeba nudar Ajuntu Xefe Suku Muapitine haruka hodi oho Saudozu Fonseca Oliveira.

“Istoria breve neebe hau hato’o iha leten nee bazeia ba faktus husi sasin sira neebe sei moris, hau la aumenta no hamenus istoria neebe mai husi sasin sira, importante mak haktuir lolos ho kompletu labele rohan-rohan deit hodi nia alvu nee foka fali ba individu ida eh rua hodi hamosu prejuizu, hahalok sira hanesan nee ladun furak no nee ita sei husik konfuzaun iha publiku nia leet latuir realidade,” katak nia.

Iha konferensia imprensa nee mos autor livru “Hau Mate Ba Ukun Rasik an” Sergio Paulo Dias Quintas dehan, hanesan autor ba livru ida nee, nia konsiente katak livru nee rasik sei hamosu pro no kontra hodi hariku liu-tan pensamentu kritikus iha pais ida hanesan Timor-Leste neebe adopta sistema demokratiku.

“Pro no kontra nee buat normal tanba sei hariku ita-nia pais hodi manten balansu neebe presiza kuda metin nafatin, maibe labele utiliza sala liafuan demokrasia ho prespektiva no pensamentu ida katak iha pro no kontra ita sai fali inimigu hodi hamosu odiu no vingansa,” nia esplika.

Autor livru nee mos haktuir nia hakarak informa ba publiku katak livru nee sai hanesan obra pesoal traballu neebe sai parte rikusoin istoria Timor-Leste nian tuir versaun nia hakerek neebe bazeia ba faktus (sasin sira).

“Karik ema ruma la aseita ho konteudu livru nee, hau nudar autor enkoraza atu bele hakerek livru hanesan tuir sira-nia versaun hodi hariku liutan ita-nia istoria iha prosesu luta ba ukun rasik-an bazeia ba faktus husi sasin sira neebe sei moris,” tenik Serqio Quintas.

Tuir nia, livru nee hanesan autobiografia Saudozu Liurai Verissimo Dias Ouintas no sai parte istoria luta ba Timor-Leste nia ukun rasik-an. Livru nee hakerek bazeia ba peskiza liu-hosi entervista, literatura no autor sira-nia testamunha rasik ba saudozu Liurai Verissimo.

“Parte sira neebe la aseita ho konteudu balun hosi livru “Ha’u Mate ba Ukun Rasik-an”, nee sira-nia direitu tomak, maibe labele ha-falun fali ho odiu no vingansa halo defamasaun no dezakredita fali parte seluk la tuir faktus liu-hosi media oi-oin,” katak nia.

Ikus-liu nia hakarak hato’o ninia agradesementu wain ba konvidadus no liu-liu media sira hotu neebe bele marka prezensa iha konferensia imprensa nee, hodi bele transmiti konferensia imprensa nee ba publiku hodi bele hatene lolos informasaun kona-ba livru ”Hau Mate ba Ukun Rasikan” bazeia ba faktus husi testamunha sira.

Antes nee, iha loron Kinta (9/10/2025), Portavoz familia vitima Masakre Muapitine, Munisipiu Lautem no Asosiasaun Ira-Lara (ASIR), Joviano Saves, liuhosi konferensia imprensa kondena no lamenta livru nee no konsidera nakonu ho manipulasaun ba istoria, tanba eskritor halo plajiu no halo distorsaun istoria tanba komete irregularidade hodi halo tradusaun falsu no muda tiha esénsia husi istória nee.

Iha konferensia imprensa nee mos família vítima Masakre Muapitine hamutuk ASIR ezije no husu ba fonte sira-neebé sita iha livru nia laran hanesan Prezidente Republika, José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru Kayrala Xanana Gusmao no Sekretáriu Jerál FRETILIN Mari Alkatiri, atu verifika verasidade husi livru nee liuliu kapitulu VI neebé koalia kona-ba Masakre Muapitine.

Jornalista: Mikael Mali Mau
Editor: Mikael Mali Mau

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *