Basa Feen Tribunal Julga Laen

Ilustrasaun (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili (TJPID) halao julgamentu ba krime Maus tratu, neebe komete husi arguidu inisial JA hasoru lezada inisial LAS nuudar nia feen.

Tuir akuzasaun katak, aguidu JA ho lezada LAS iha relasaun ho arguidu hanesan feen ho laen dezde tinan 2021 no agora lezada gravida hela ho fulan 7.

Iha loron 21 Abril 2021, iha oras 13h00 meudia iha Komoro, Dili, momentu neeba arguidu uza liman hodi basa kona dala ida iha lezada nia hasan parte karuk, rezulta moras no mean tiha, hafoin arguidu kontinua uza liman hodi hikis kona iha lezada, nunee kauza lezada monu tun ba rai no halo mos lezada nia kidan hetan moras.

Hahalok arguidu nian nee bebeik ona, iha loron 17 Julhu 2021, iha oras 16h30 loraik, iha Komoro, Dili, momentu neeba arguidu lori liman los hodi buti iha lezada nia kakorok, hafoin kontinua uza liman hodi basa tan dala rua iha lezada nia hasan parte los kauza moras no bubu.

Momentu arguidu baku lezada nee iha ema barak nia oin (iha servisu fatin), nunee halo lezada moe no triste.

Konsekuensia husi arguidu nia hahalok nee mak halo lezada sente moras iha liman hasan, kakorok no kidan tanba hetan basa no hikis ho liman husi arguidu.

Arguidu halo ho forma livre, deliberada no konsiente, hatene momos (ben sabendo) katak, uza liman hodi basa no hikis, bele halo moras no bubu, no halo bebeik agresaun fizika (mal trata) bele halo lezada hanoin barak no triste, maibe arguidu halo nafatin nia hahalok nee, hanesan meius ou instrumentu ida neebe mak apto no adekuadu, hasouru lezada.

Arguidu mos hatene hela katak, nia hahalok sira nee proibidu tuir lei penal.

Tanba nee arguidu JA hanesan autor material ba pratika krime ida. Maus Tratus ba Konjuje, tuir artigu 154 CP, ho referencia Lei no. 7/2010.

Tanba nee arguidu JA hanesan autor material ba pratika krime ida, Maus Tratus ba Konjuje, tuir artigu 154 CP, ho referencia Lei no. 7/2010.

Hatan ba akuzasaun nee arguidu konfesa imparsial.

Haree arguidu konfesa, Tribunal pasa kedan ba iha alegasaun.

Iha alegasaun Ministeriu Publiku husu Tribunal absolve arguidu husi krime neebe mak imputa ba nia, tanba lezada lakohi kolabora ho Tribunal. No parte defeza aseita alegasaun Ministeriu Publiku nia no husu Tribunal absolve arguidu husi krime nee.

Hafoin rona tiha alegasaun, Tribunal deside muda ba loron seluk hodi rona desizaun ikus.

Audensia Julgamentu nee prezide husi Juiz koletivu, Jumiati Freitas, José Quintão, José Gonçalvez, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Hernani Rangel, no arguidu hetan asistensia legal husi Defensor Públiku, Angelmo Akara.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *