DILI, STLTIMORLESTE.com – Institutu Bali Business School Internasional (BBS) fo formasaun ba funsionariu Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKoop), kona-ba komunikasaun efetivu no dijitalizaun servisu publiku iha SEKoop nian.
Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKoop), Arsenio da Silva Pereira hatoo ba jornalista sira iha Salaun Correios Dili, Kuarta (28/01/2026).
Nia dehan, parseiru sira husi Institutu Bali Business School Internasional (BBS) husi Indonezia sita halo atividade kona ba kapasitasaun.
Tanba nee SEKoop fasilita funsionariu sira halo diagnosa ida ba funsionariu sira, oinsa atu kapasita funsionariu no membru Kooperativa sira.
“Objetivu formasaun nee atu kapasita funsionariu SEKoop iha konesimentu klean kona ba servisu Kooperativa nian, liu-liu dizitalizasaun ba iha administrasaun sira, ita labele hela deit ho manual,” hatete nian.
Tanba nee husi diagnosa nee ba oin saida mak halo no kontribui ba preparasaun servisu sira, iha Administrasaun nomos iha movimentu Kooperativa sira, para halo produsaun, bele hetan rendimentu husi atividade SEKoop rasik.
Iha Fatin hanesan, Diretor Bali Business School Internasional (BBS), Evirius Nduru hatete, prosesu SEKOOP neebe sira halo ohin loron iha duni asidente inisial rua neebe hakarak haree kona ba parte rekursu umanu neebe diak liu-liu sira neebe izoladu ona husi komunikasaun rekursu umanu neebe efetivu, tanba nee liu husi diagnosa bele hatene serbisu saida mak halo ona servisu no seidauk halo.
Ninia objetivu mak atu fornese imajen ida no sumariu nee kona ba konesimentu baziku kona ba komunikasaun efetiva no dijitalizasaun servisu publiku sira iha SEKoop, hein katak husi formasaun bele aprende diak, tanba husi Institutu Bali Business School Internasional agradese ba SEKoop tanba bele servisu hamutuk, tanba BBS servisu deit ho SEKoop maibe BBS hakarak area sira neebe bele kontribui no hadia kapasidade rekursu umanu.
Formasaun nee importante komunikasaun neebe efetivu no analize ba administrasaun servisu publiku nuudar parte integradu husi servisu publiku, iha fatin naran deit neebe agora dadaun, laoss deit iha SEKoop, maibe mos iha governu nia supervizaun.
Tanba SEKoop trata servisu publiku sira, kooperasaun nee importante tebes, tanba agora Timor-Leste ofisialmente nuudar membru ASEAN iha loron 26 Outubru tinan 2025, ida nee signifika tebes ba Timor-Leste tanba iha i setor oin oin, tenke iha kapasidade atu luta hasoru nasaun vizinu sira no nasaun seluk iha membru ASEAN no ida neebe mak dijitalizasaun ita hein katak iha futuru ita iha ona setor oin neebe husi dizalizasaun.
Entertantu, Diretor Delegasaun Munisipal, Lucio Soares hatete, atividade nee imporante los ba instituisaun sira, liu-liu SEKoop atu hare oinsa hanesan diagnosis ida hodi hatene servisu saida mak halo ona no servisu saida mak seidauk halo durante halo nee iha benefisiu duni ka lae, no saida mak atu halo tan iha oin mai.
Liu husi formasaun nee iha esperansa iha esperiensia balun neebe husi BBS fahe ba oin bele lao tuir, mesmu oituan neineik maibe sei too rohan.
Produs Bani Ben Iha Munisipiu 5
SEKoop sei produs bani ben iha munisipiu 5 mak hanesan, Manatuto, Aileu, Ermera, Likisa no Bobonaro.
Produs bani been agora dadaun lao hela sensibilizasaun hela faze formasaun bazika.
“Atu informa ba ita katak kona ba bani been iha halo ona parseiru ho Bali Honey foin dadaun sira halo peskiza iha nee, no husi SEKoop iha delegasaun ba estadu ona iha Bali oinsa atu hakiak bani espera katak ba oin ita sei too produs bani ben bele sai konsumu iha TL,” dehan nia.
Atu produs bani ben nee iha munisipiu 5 mak hanesan, Aileu, Manatuto, Ermera, Likisa no Bobonaro.
Orsamentu nee husi kategoria rua mak bens servisu ho salariu, maibe husi bens servisu mak orsamentu liu-liu kapasitasaun ho formasaun bazika.
(joa)







