BCTL – Horta diskusaun Kona-ba Moeda Nia Efeitu Ba Ekonomia TL

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta ho Governador Banco Central Timor Leste (BCTL), Helder Lopes halo diskusaun kona-ba moeda Timor Leste. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta ho Governador Banco Central Timor Leste (BCTL), Helder Lopes halo diskusaun kona-ba moeda Timor Leste (TL) nia efeitu ba ekonomia.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta ho Governador Banku Central Timor Leste, Helder Lopes halao diskusaun nee iha palasiu Prezidensial Nikolao Lobato.

Bainhira remata hasoru malu Governador BCTL, Helder Lopes ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite, Tersa (13/05/2025) hatete, ohin BCTL ho Prezidente Republika halo diskusaun kona-ba Timor Leste atu utiliza moeda ninia efeitu ba ekonomia aban bainrua lao oinsa.

Governador mos hatoo agradese ba Prezidente Republika neebe disponibliza tempu hodi hasoru malu ho BCTL.

“Ohin BCTL mai imforma halo diskusaun nomos hetan orientasaun husi Prezidente Republika sobre asuntu tolu, asuntu primeiru mak informasaun neebe ami hatoo no halo diskusaun liga ho moeda, liu-liu dolar neebe agora daudaun ita uza, enkuantu iha neeba ami halo diskusaun informa ba Prezidente Republika sobre preparativu ka preparasaun, neebe BCTL agora daudaun halo kona-ba utilizasaun moeda ninia efeitu ba ita nia ekonomia no lao ba oin nee halo nusa,” dehan Governador BCTL.

Governador BCTL dehan, kona-ba asuntu ida nee BCTL informa katak agora daudaun sira servisu hamutuk ho Fundu Monitariu Internasional konklui ona estudu ida sobre utilizasaun moeda.

“Ami BCTL mos hamutuk ho instituisaun sira seluk hanesan Sours Foundation ho tan instituisaun seluk tan husi ami rasik halo estutu sobre impkatu utilizasaun moeda ba ita nia ekonomia, ami mos kontinua servisu hamutuk ho FMI atu bazeia ba rezultadu estudu neebe halo ona ita prepara ita nia roteo Roodmap ba oin nee halo nusa, serake ita mantein moeda dolar ou ita hahu hanoin ona introdus ita nia moeda rasik,” katak Governador.

Governador dehan, roteo nia orietasaun nee ba mediu too longu frazu no BCTL laiha espektativa atu halo mudansa iha rejime moeda iha tempu badak neebe prepara roteu nunee bele hanoin mediu too lonju frazu bele prense ona rekejitu para iha moeda rasik.

Bazeia ba estudu koperasaun neebe BCTL halo ho ajensia internasional sira liu liu FMI nomos ho parseru sira seluk BCTL mai ho konkluzaun katak iha kondisaun fundamental 5 neebe Timor presiza konsidera karik hahu hanoin iha futuru nee bele iha moeda rasik.

“Iha futuru nee refere ba mediu too longu frazu, ida mak atu iha moeda rasik ita tenke iha konsensus nasional, iha sentidu katak ita nia lider sira tenke mai ho hanoin ida ke Timor bele iha moeda rasik ka lae? Ida nee labele BCTL mak deside maibe BCTL bele fo hanoin ba ita nia lider sira depois mak lider sira ho hanoin ida serake ita bele iha moeda rasik ka lae?,” katak nia.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta dehan, kestaun nee laos difisil no ladun iha problema lider sira mak presiza koalia ba malu, kondisaun tekniku sira seluk mak presiza prienxe antes de tama ba konsensus nasional serake Timor Leste bele iha moeda rasik ka lae?.

Kondisaun segundu mak tenke iha rezerva bainhira iha futuru hakarak iha moeda rasik, rezerva nee katak, BCTL iha rezerva para bele halo intervensaun merkadu bainhira Timor Leste iha moeda rasik.

No terseiru mak tenke iha balansu katak tenke iha disiplina fiskal hamenus tiha defisi fiskal hodi nunee bainhira halo introdusaun moeda karik mediu too longu prazu Timor Leste nia moeda nee labele sofre devolusaun ka valor menus tanba deit kondisaun ekonomiku neebe akontese tanba inbalansu de fiskal.

Helder dehan, konsiaaun Quatru mak asegura katak husi mediu too longu frazu hamenus tiha inbalansu iha komersiu esternu katak importasaun tenke hamenus promove exportasaun oituan nunee iha balansu para aban bainrua moeda nee kuandu intrudus labele sofre tanba deit inbalansu komersiu externu.

Nia dehan, kondisaun ikus liu mak kapasidade BCTL atu jere tanba kuandu futuru mak TL iha moeda rasik banku central halo papel fundamental rua ida mak halo jestaun taxa de kambio, halo nusa taxa moeda nee nia valor estavel hodi sustenta ekonomia liu liu atividade komersiu, segundu mak halo politika monetariu, tanba nee kbiit BCTL iha para halo servisu fundamental rua nee.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *