NAKTUKA, STLTIMORLESTE.com – Bee matan Noemna Fronteira Naktuk Timor Leste (TL) ho Oepoli-Indonezia, kuaze tinan 45 ona, hahu husi tinan 1980 too 2025 fo benefisiu ba povu agrikultor sira iha fronteira Naktuka, hodi kanaliza bee nee ba sira nia natar no toos.
Lia hirak nee hatoo husi komunidade Naktuka, Kamilus Taninas ba STL iha Fronteira Naktuka, Kuarta (16/04/2025) katak, Mota tuan Noemna iha Fronteira Naktuka, kuaze tinan barak ona, fo benefisiu ba povu fronteira nasaun Timor Leste (TL) iha Naktuka ho povu Oepoli-Indonezia.
“Iha Tempu neeba, Eis Xefe Suku Beneufe, Matebian Jaime de Carvalho ho Matebian Arnaldo Sombiko asume knaar hanesan Camat (Administrador Postu Administrativu Nitibe), haree katak linha fronteira propinsia entre Timor Timur (Tim-Tim) ho Nusa Tenggara Timur (NTT) mak Noemna, sai evidensia mak plaka linha fronteira Propinsia nian sei nafatin iha hela iha Noemna (mota tuan) Naktuka ho Oepoli. Tanba nee, iha momentu neeba sira nain rua organiza ami nia inan aman sira husi Suku Beneufe tomak, mai hamoos rai iha fronteira Naktuka, tau kedan estakamentu ba povu hotu-hotu iha fronteira nee atu halo toos no natar iha tempu neeba no too ohin loron ami hanesan sidadaun TL hafoin separa ho Indonezia, ami nafatin mai halai natar ba ami nia fatin iha Naktuka too ohin loron tama ona tinan 2025,” dehan Kamilus Taninas.
Nia haktui tan katak, iha momentu neeba, fahe kedan natar nee ba povu Suku Beneufe, bainhira TL fahe malu ho Indonezia iha 30 Agostu 1999 liu husi loron konsulta popular, TL hamrik mesak nuudar nasaun ida independente, povu Suku Beneufe kontinua halai natar iha Naktuka, tanba fatin nee desde uluk laiha problema no plaka pilar 100 neebe ejiste iha Noemna nee, sei nafatin ejiste no la rahun too ohin loron, tanba nee nuudar povu Oekusi-TL konsidera nafatin katak Naktuka TL nian no ate agora povu Oepoli-Indonezia, sira nunka mai hadau rai pedasuk ida iha fronteira Naktuka, tanba momentu neeba, fahe kedan ona.
“Ami Povu Naktuka Suku Beneufe, Postu Administrativu Nitibe, Rejiaun Administrativu espesial Oekusi-Ambeno (RAEOA), kontinua nafatin halai natar ba ami nia natar sira iha Naktuka, tanba natar sira nee laos foin maka ejiste, maibe ejiste kleur tiha ona, ami nia maluk sira husi Oepoli, mesak familia deit, sira mos sempre halai natar iha sira nia rai, nunka mai hadau ami nia natar, nunee mos ami nunka ba hadau sira nia natar, tanba hatene katak Noemna (Mota tuan) maka nuudar fronteira propinsia, maka too ohin loron ami utiliza bee mota tuan nee, kanaliza bee ba idak-idak nia natar hodi halai natar no halo toos modo, sustenta ami nia nesesidade moris nuudar agrikultor,” dehan nia.
Nia akresenta, sira hanesan maun alin, tanba mesak familia deit, desde uluk too agora, dala ruma maluk sira husi Oepoli, buka sira nia karau mai too linha fronteira, sempre hasee malu, mama bua malus, fuma segaru hamutuk no konversa ba malu, nunka kria problema ba malu iha fronteira nee too ohin loron.
“Foin lalais nee, maluk sira husi Indonezia, tama iha Naktuka, maibe sira lao deit, la hasee ami dehan, rai nee sira nian, ami kaer liman ho sira no kunhese sira balun, Oekusi oan neebe hela permanente ona iha Oepoli, sira mai mos lao liu deit,” afirma nia.
Povu Naktuka Halai Natar Hanesan bai-bain
Tuir povu Agrikulor Naktuka, Kamilus Taninas dehan, Naktuka Oecusse nia rai, tanba evidensia maka Tep Ana ho Tepa Naek (Lagua Kiik no Lagua boot), kada tinan Povu Oecusse neebe organiza husi liurai, sempre halo serimonia kultura kuu buah.
“Ami povu kiik, kontinua halao ami nia atividades hanesan agrikultor hodi halai natar, tanba plaka fronteira Propinsia sei nafatin ejiste no rai eransa kultura tep ana ho Tepa naek sei nafatin ejiste, tanba nee husu ba governu atu rezolve lalais segmentu balun neebe seidauk rezolve, laos naktuka tomak maibe iha pontu balun neebe sei sai rezolve, maibe kona ba natar sira nee, desde uluk too ohin loron, povu agrikultor sira, kontinua halai natar hanesan baibain tanba laiha problema entre povu kiik iha fronteira,” afirma nia.
Iha oportunidade hanesan Pedro Taek dehan, sira hanesan povu agrikultor iha Naktuka, kontinua halai natar hanesan bai-bain no sempre laiha problema iha fronteira, idak-idak haree deit ninia rai iha Kaktuka nee hodi halai natar no kuda haree ho batar iha idak-idak nia toos, nunka iha problema.
“Ami hanesan agrikultor, loron-loron maka preokupa atu halai natar no kuda aihan iha toos sira nee, dadaun haree ho batar rai maran, hahu kolheta ona, atu prepara hamoos fali atu kuda fali,” dehan Pedro Taek.
Iha oportunidade nee Bere Tikan dehan, kona ba kestaun segmentu balun iha Fronteira Noemna sedauk rezolve, ida nee governu rai rua mak sei rezolve.
“Hau hanoin, kona ba segmentu balun iha Noemna neebe seidauk rezolve, ida nee Governu TL-Indonezia maka sei rezolve, tanba ida nee problema nasaun nian, ami hanesan povu agrikultor, la hatene katak iha problema, realidade iha Naktuka nee, dezde uluk ami sei kiik too boot ona, ami nia atividades mak servisu buka ai-haan, tanba iha nee natar ho toos mos luan tebes, idak-idak atrapalha hodi servisu,” dehan nia.
Antes nee, Xefe Suku Beneufe, Marcos Coel Meni Sila dehan, laiha problema iha Naktuka, maibe deskonfia, iha ema balun mak sukit lia no fo sai informasaun laloos.
“Problema mosu tanba ita nia ema balun iha nee mak sukit lia tun sae, realidade laloos, ami lia nain sira iha nee kunhese malu diak, ami koalia tuir fatin neebe beiala sira uluk hatur, wainhira hakat liu natureza sei hase ita, maibe komunidade balun la satisfas ho governu ida nee mak sira halo sokar lia tun sae atu atrai ema hodi suporta sira, maibe nee grupo balun deit,” dehan nia.
Nia haktuir tan katak, dala ruma sira deklara iha midia balun tanba sira nia família iha neeba, eis refujiadu balun nia natar iha nee, maibe okupa husi sira nia família,” haktuir Xefe Suku Beneufe, Marcos Coel Meni Sila.
Nia dehan, servisu segurans UPF iha fronteira inklui Naktuka lao diak, tanba nee dala barak komunidade sira toba deit iha natar.
“Ita nia Segurans UPF lao diak, kalan mos sira toba iha Naktuka, dala ruma sira nia boot mai koalia entaun sira lao tuir ida nee, maibe realidade laiha problema,” afirma nia.
Iha biban nee nia husu ba komunidade Suku Beneufe, atu labele inventa informasaun no provoka situasaun, problema segmentu balu iha Naktuka, ida nee ba estadu TL no Indonezia nia responsabilidade hodi rezolve tuir akordu neebe iha.
Naktuka hanesan rai bokur no fo moris ba komunidade sira iha Beneufe kuaze 75% mak halao atividade agrikultura iha Naktuka.
(jos)