Biografia Robert Francis Prevost, Papa Leão XIV

Papa Leão XIV iha Balkaun Basilika São Pedro. (Foto: Vatican Media).

STLTIMORLESTE.com – Iha Balkaun Basilika São Pedro, Cardeal Dominique Mamberti hateten liafuan “Habemus Papam!” hodi aprezenta Robert Prevost, Cardeal husi Estadus Unidus Amerika (EUA), idade 69 anos, neebe eleitu hanesan Papa iha Kinta (8/5/2025) oras lokal Vatikanu ou iha Sesta (09/5/2025) tuku 01:00 OTL. Liafuan nee iha lian Tetun signifika: “Ohin loron hau lori notisia diak, ita iha Papa foun ida.”

Papa Leão XIV sai hanesan Papa Augustinianu primeiru no Papa Roma segundu nian – depois Papa Francisco – husi Amerika sira. Diferente husi Jorge Mario Bergoglio, Robert Francis Prevost ho idade 69, mai husi parte Norte Amerika, maski nia gastu tempu barak hanesan misionariu iha Peru molok nia eleitu hanesan Xefe Augustinianu sira ba mandatu rua konsekutivu.

Bispu Roma foun nee moris iha Setembru 14, 1955, iha Chicago, Illinois, husi Louis Marius Prevost (descendensia Franses no Italianu) no Mildred Martinez (descendensia Espanhol). Nia iha maun-alin rua, Louis Martin no John Joseph.

Nia pasa nia infansia no adolesensia ho nia familia no estuda uluk iha Seminariu Menor ba Padres Augustinianu sira no depois iha Universidade Villanova iha Pennsylvania, Amerika, neebe iha 1977 nia hetan Diploma iha Matematika no estuda Filosofia.

Iha Setembru 1 iha tinan hanesan, Prevost tama iha novisiadu Ordem Santu Agostinho (O.S.A.) iha Saint Louis, iha Provinsia Nossa Senhora do Bom Conselho iha Chicago, no halo nia profisaun primeiru iha Setembru 2, 1978. Iha Agostu 29, 1981, nia halo nia juramentu solemne.

Pontífise futurista nee hetan nia edukasaun teolojika iha Catholic Theological Union iha Chicago. Iha idade 27, nia superior haruka nia ba Roma atu estuda Direitu Kanoniku iha Universidade Pontifikal Santu Tomas Aquino (Angelicum).

Iha Roma, nia ordena hanesan padre iha Junhu 19, 1982, iha Kolejiu Augustinianu Santu Mónica husi Arcebispu Jean Jadot, neebe iha tempu nee mak pro-prezidente Sekretariadu ba La-Kristaun sira, neebe depois sai hanesan Konsellu Pontifikal ba Dialogu Inter-religiozu no depois Dikasteriu ba Dialogu Inter-religiozu.

Prevost hetan nia lisensiatura iha 1984 no iha tinan tuir mai, bainhira prepara nia tese doutoral, haruka ba misaun Augustinianu iha Chulucanas, Piura, Peru (1985–1986). Iha 1987, nia defende nia tese doutoral kona-ba “Papel Prior Lokal iha Ordem Santu Agostinho” no nomeadu hanesan diretor vokasaun no diretor misaun ba Provinsia Augustinianu “Nossa Senhora do Bom Conselho” iha Olympia Fields, Illinois, Amerika.

Misaun iha Peru

Iha tinan tuir mai, nia sai membru misaun iha Trujillo, Peru, hanesan diretor projetu formasaun hamutuk ba kandidatu Augustinianu sira husi vikariat Chulucanas, Iquitos, no Apurímac.

Durante tinan sanulu resin, nia serve hanesan xefe konventu (1988–1992), diretor formasaun (1988–1998), no instrutor ba membru sira neebe profesa (1992–1998), no iha Arkidioseze Trujillo hanesan vigariu judisial (1989–1998) no profesor Direitu Kanoniku, Patristika, no Teolojia Moral iha Seminariu Mayor “San Carlos y San Marcelo.” Iha tempu hanesan, nia mos hetan responsabilidade pastoral ba Nossa Senhora Mãe da Igreja, neebe depois estabelese hanesan parokia Santa Rita (1988–1999), iha suburbiu kiik ida iha sidade, no sai administrador parokia Nossa Senhora de Monserrat husi 1992 too 1999.

Iha 1999, nia eleitu hanesan Xefe Konventu Provinsial ba Provinsia Augustinianu “Nossa Senhora do Bom Conselho” iha Chicago, no depois tinan rua ho balu, Kapitulu Jeral Ordinariu Ordem Santu Agostinho, eleje nia hanesan Xefe Konventu Jeral, konfirma nia iha 2007 ba mandatu segundu.

Iha Outubru 2013, nia fila ba nia Provinsia Augustinianu iha Chicago, serve hanesan diretor formasaun iha Konventu Santu Agostinho, konselleiru primeiru, no vigariu provinsial—papel sira nee nia kaer too Papa Francisco nomeia nia iha Novembru 3, 2014, hanesan Administrador Apostóliku ba Diocese Chiclayo iha Peru, eleva nia ba dignidade episkopal hanesan Bispu Titular Sufar.

Nia tama Diocese iha Novembru 7, ho prezensa Nunsiu Apostoliku James Patrick Green, neebe ordena nia hanesan Bispu iha Dezembru 12, iha Festa Nossa Senhora de Guadalupe, iha Katedral Santa Maria.

Nia lema episkopal mak “In Illo uno unum”—liafuan sira neebe Santu Agostinho pronunsia iha omilia ida konaba Salmo 127 atu esklarese katak “maski ita Kristaun sira barak, iha Kristu ida d’it ita sai ida.”

Bispu Chiclayo, Peru, husi 2015 to 2023 

Iha Setembru 26, 2015, nia nomeadu hanesan Bispu Chiclayo husi Papa Francisco. Iha Marsu 2018, nia eleitu hanesan vise-prezidente segundu ba Konferensia Episkopal Peruana, neebe nia mos serve hanesan membru Konsellu Ekonomiku no Prezidente Komisaun ba Kultura no Edukasaun.

Iha 2019, Papa Francisco nomeia nia hanesan membru Kongregasaun ba Kleru (Julhu 13, 2019), no iha 2020, membru Kongregasaun ba Bispu sira (Novembru 21). 

Iha tempu hanesan, iha Abril 15, 2020, nia mos nomeadu hanesan Administrador Apostoliku ba Diocese Callao iha Peru.

Prefektu Dikasteriu ba Bispu sira

Iha Janeiru 30, 2023, Papa haruka nia ba Roma hanesan Prefektu Dikasteriu ba Bispu sira no Prezidente Komisaun Pontifikal ba Amerika Latina, promove nia ba patente Arcebispu.

Kriadu Cardeal iha 2024

Papa Francisco kria nia hanesan Cardeal iha Konsistoriu iha Setembru 30 iha tinan 2024 no atribui nia Diakonatu Santa Monica. Nia ofisialmente kaer pose iha Janeiru 28, 2024.

Hanesan Xefe Dikasteriu, nia partisipa iha Viajen Apostolika Papa nian neebe foun liu no iha sesaun primeiru no segundu ba Assembleia Jeral Ordinaria 16 ba Sinodu Bispu sira konaba sinodalidade, neebe realiza iha Roma husi Outubru 4 too 29, 2023, no husi Outubru 2 too 27, 2024, respektivamente.

Iha Outubru 4, 2023, Papa Francisco nomeia nia hanesan membru Dikasteriu sira ba Evangelizasaun (Sesaun ba Evangelizasaun Primeiru no Igreja Partikular Foun sira), ba Doutrina Fe, ba Igreja Oriental sira, ba Kleru, ba Institutu Vida Konsagrada no Sosiedade Vida Apostolika, ba Kultura no Edukasaun, ba Testu Lejislativo, no ba Komisaun Pontifikal ba Estadu Cidade Vatikanu.

Finalmente, iha Fevereiru 6 iha tinan nee, Papa Francisco promove nia ba Ordem Bispu sira, fo nia titulu Igreja Suburbikaria Albano.

Iha loron tolu depois, iha Fevereiru 9, nia selebra Misa neebe Papa Francisco prezide iha Prasa São Pedro ba Jubileu Forsas Armadas, eventu importante segundu ba Tinan Santu Esperansa.

Durante internamentu foun liu nia predesesor iha ospitál “Gemelli,” Prevost prezide Tersu ba saude Papa Francisco iha Prasa São Pedro iha loron 3 fulan Marsu.

(vtn/ces)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *