Bolseiru Timoroan 49 Kontinua Estudu iha Indonezia

DILI, STLTIMORLESTE.com – Embaixador Republika Indonezia nian iha Timor Leste, Okto Dorinus Manik hamutuk ho Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK) neebe reprezenta husi Diretor Kurrikulu Nasional, Alcino Barreto no mos inan-aman sira despedida ho bolseiru nain 49 neebe kontinua sira nia estudu iha 18 universidade neebe lokaliza iha teritoriu nasaun Indonezia.

Serimonia despedida bolseiru nain 49 neebe sei estudu iha Indonezia liuhosi programa bolsu estudu The Indonesian Aid Scholarship/TIAS) 2025 nian nee halao iha Salaun Multiuzu, Andar 2, Edifísiu Sentru Kultura Indonezia ka Pusat Budaya Indonezia (PBI) Dili, Kaikoli, Sesta (10/10/2025).

Embaixador Indonezia ba Timor-Leste, Okto Dorinus Manik liuhosi diskursu fo hanoin ba bolseiru sira atu halao estudu iha Indonezia ho determinasaun, disiplina no moral neebe aas.

Embaixador Okto hatoo parabens ba estudante sira neebe liu ona prosesu selesaun neebe rigorozu. Nia fo hanoin ba sira katak atu hetan oportunidade ida-nee laos fasil, hodi subliña nia esperiensia rasik bainhira estuda iha Universidade Padjadjaran (UNPAD) iha Bandung, Indonezia.

“Hau mos estuda iha Universidade Padjadjaran. Atu hetan mezmu kadeira ida, hau tenke kompete ho estudante barak hosi Indonezia tomak. Tanba nee hau hatene imi nia luta laos fasil,” dehan Embaixador Okto Manik.

Nia subliña mos katak estudante sira nuudar lider futuru neebe lori esperansa família no nasaun Timor-Leste nian. Tanba nee, Embaixador Okto Manik enkoraja destinatariu bolseiru sira atu aproveita oportunidade osan-mean ida-nee hodi estuda ho badinas, gradua tuir tempu no kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian.

“Fallansu laos tanba falta intelijensia, maibe tanba baruk-teen no falta dixiplina ida. Laiha ema beik sira, so sira neebe la seriu no la komprometidu”, nia subliña.

Embaixador Okto mos dehan importansia karakter no integridade. Nia fo hanoin ba estudante sira atu hili ambiente sosial neebe pozitivu, ativu iha atividade relijioza tuir ida-idak nia fiar, no halo balansu ba konhesementu no espiritualidade.

“Ema matenek ida neebe laiha moral mos laiha utilidade. Entaun, sai ema ida neebe matenek no iha karakter”, nia hatete.

Embaixador Okto mos hatoo nia apresiasaun ba Indonesian Aid, Ministeriu Edukasaun, Kultura, Peskiza, no Teknolojia Republika Indonezia, no universidade sira neebe simu estudante sira husi Timor-Leste. Nia dehan, apoiu hosi parte hotu-hotu nuudar investimentu krusial ba dezenvolvimentu rekursu umanu Timor-Leste nian.

Embaixador Okto mos husu ba bolseiru sira atu uza sira nia tempu hodi estuda, ezersísiu, lee, no halo knaar sira. Keta husik loron ida liu laho lee livru ida. Ema susesu sira iha disiplina no bele jere sira nia tempu ho diak.

Embaixador Okto hakotu ninia diskursu ho esperansa katak estudante sira sei hetan graduasaun ho rezultadu neebe diak liu, mezmu Cum Laude, no lori orgullu ba sira-nia família, Timor-Leste, no relasaun diak entre nasaun rua nee.

Embaixador Okto Manik sente orgullu bainhira haree bolseiru sira-nia entusiazmu neebe sei halao estudu iha Institut Teknologi Bandung (ITB), Universitas Indonesia (UI), Universidade Airlangga (UNAIR), Institut Teknologi Sepuluh Nopember (ITS) no Universidade Padjadjaran (UNPAD). Bolseiru sira maka futuru líder Timor-Leste nian.

Nunee mos, Reprezentante Diretor Fundu Internasional ba Kooperasaun Dezenvolvimentu (LDKPI) AID Indonezia, Mashuri Syuaib esplika katak programa TIAS reprezenta kontribuisaun konkreta Indonezia nian ba kooperasaun dezenvolvimentu global liuhosi subsídiu edukasional ba nasaun belun sira iha rejiaun Azia, Pasífika, Afrika no Amerika Sentral.

Nia dehan, programa TIAS laos deit apoiu atinjimentu hosi Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel nian (ODS), maibe mos hametin setor publiku iha nasaun parseiru sira no hametin relasaun intergovernamental sira liuhosi rede ativu antigu alunu nian.

Nia esplika tan katak iha tinan 2024, Universidade Indonezia simu estudante TIAS hamutuk 27 no iha tinan 2025, numeru aplikante sira aumenta makaas no hatudu konfiansa neebe buras ba kualidade programa nian.

Entretantu, reprezentante Ministru Ensinu Superior, Siensia, no Kultura (MESSK) Timor Leste, neebe halao knaar nuudar Diretor ba Kurríkulu Nasional, sublinha importansia atu utiliza oportunidade aprendizajen ba estudante sira neebe simu Bolsa Estudu Ajuda Indonezia (TIAS) 2025 nian.

Nia hatoo apresiasaun Governu Timor-Leste nian ba Governu Indonezia no povu ba sira-nia kooperasaun iha ensinu superior, formasaun, no dezenvolvimentu rekursu umanu.

Nia afirma katak kolaborasaun nee hatudu maun-alin no solidariedade nasaun rua nian, hodi kontribui ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu sustentavel enkuantu hametin relasaun bilateral.

“Ami hatoo ami nia agradesimentu klean ba Governu Indonezia nia apoiu, partikularmente iha dezenvolvimentu potensial hosi jerasaun joven Timor-Leste nian”, dehan Alcino Barreto.
Alcino Barreto hatete katak bolseiru sira laos deit lori aspirasaun pesoal maibe lori mos esperansa povu Timor-Leste nian tomak. Bainhira estuda iha Indonezia, estudante sira hein atu sai embaixador nasaun nian, tane aas nasaun nia naran diak liuhosi atitude, dixiplina, no dedikasaun neebe makaas.

“Uza oportunidade ida nee hodi aprende, harii amizade no hametin kooperasaun ho ita nia maun alin sira iha Indonesia. Respeita regulamentu universidade nian no lei aplikavel sira iha Indonesia. Labele estraga oportunidade osan mean ida nee,” dehan Alcino.

Nia hatete, bainhira fila ba uma, estudante sira tenke lori ba uma sira-nia diploma, espíritu servisu, no determinasaun makaas atu kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Nia subliña, konhesementu so sei iha signifikadu bainhira tradus ba serbisu konkretu ba komunidade no nasaun.

“Ensinu superior hanesan ai-riin prinsipal ida hosi transformasaun nasional. Ami fiar katak jerasaun joven ida neebe edukadu sei sai hanesan forsa motriz ba mudansa no progresu iha Timor-Leste”, nia hatete.

Iha biban nee, reprezentante bolseiru, Elisa de Fatima Freitas agradese no hein katak oportunidade ida-nee bele halo ponte ba amizade entre nasaun rua nee.

“Bolsu estudu ida-nee laos deit kona-ba edukasaun, maibe mos kona-ba amizade, konfiansa no mehi sira-neebe fahe ba ita-nia nasaun,” tenik Elisa.

Husi destinatariu Bolsa Estudu Ajuda Indonezia (TIAS) 2025 nain 49, nain 25 sei halao programa mestradu iha universidade sira hanesan Bandung Institute of Technology (ITB), Universidade Indonezia (UI), Universidade Gadjah Mada (UGM), Universidade Padjadjaran (UNPAD), no Ajensia Nasional Jestaun Dezastre (UNDIKNAS).

Estudante nain 15 sei halao lisensiatura iha universidade sira inklui Universidade Airlangga, Universidade Muhammadiyah Malang, Universidade Muhammadiyah Surakarta, no Universidade Telkom.

Aleinde nee, iha estudante Diploma (D3) nain 7 iha Politeknika Enjeñaria Agríkola Indonezia, no estudante Lisensiatura Aplikada nain 2 iha Politeknika Ministeriu Saude iha Surakarta no Politeknika Ministeriu Saude iha Yogyakarta.

Jornalista: Mikael Mali Mau
Editor: Mikael Mali Mau

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *