DILI, STLTIMORLESTE.com – Komisaun Nasional ba Eleisaun (CNE – sigla português) halo abertura ba atividade Seminariu Nasional no Sivika ba akademika Universidade Dili, hodi koalia kona-ba preparasaun ba eleisaun poder lokal no desentralizasaun munisipal.
Seminariu Nasional Sivika ba Akademika nee ho nia tema “Promove Dezenvolvimentu Politika Poder Lokal Desentralizasaun Administrativa iha Timor Leste (TL)” neebe mak halao iha Salaun Apuramentu Nasional CNE, Dili.
Prezidente CNE, Jose Agustinho Belo dehan, CNE durante nee servisu hamutuk ho akademiku sira hanesan Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Universidade Dili (UNDIL) no Sentru Formasaun Avansadu neebe sira fokus liu kona-ba poder lokal ho munisipal.
“Ami promove sira iha area neebe mak estratejiku, se ita koalia kona-ba tama ASEAN, presiza mos rekursu umanus, tanba nee mak UNTL durante nee halo hela debate no ami fo fatin ba sira para bele halao, iha UNDIL sira iha Sentru Formasaun Avansadu neebe sira fokus liu kona-ba poder lokal no munisipal,” katak Jose Agustinho ba jornalista sira iha Salaun CNE, Sesta nee (18/07/2025).
Prezidente CNE, Jose Agustinho Belo esplika, CNE durante nee servisu hamutuk ho akademiku sira hanesan UNTL, UNDIL no Sentru Formasaun Avansadu neebe sira fokus liu kona-ba poder lokal ho munisipal.
Ho entusiazmu katak partidu politiku no sosiedade sira sente dehan eleisaun ba munisipal ou poder lokal nee importante no sira sente diak loos husi sira nia esperansa no sira nia mehi, maibe loron ruma sai duni ba realidade.
“Ami konvida sira mai hodi ita bele halo edukasaun sivika ho modelu seminar, neebe konvida autoridade kompetente, iha nee reprezenta Visi Ministru nia responsavel ba iha munisipiu no poder lokal ninian, nia sei koalia hodi estudante sira bele komprende liu tan,” tenik nia.
Prezidente nee afirma, koalia kona-ba poder lokal, ba rekursu umanus, rekursu naturais, tanba nee mak pozisaun politika husi funsaun publika nian fo formasaun ba funsionariu sira klaru, prepara ema sira nee halo jestaun diak iha munisipiu.
“Debate nee halo too iha munisipiu sira, tanba debate laos preparasaun ba eleisaun, maibe debate ida envolve mos ita nian partidu lokal sira iha munisipiu para sira iha palku atu bele hamosu mos lider foun, se wainhira ita koalia kona-ba alterasaun de poderes lideransa,” katak nia.
Iha fatin hanesan, PAM Interinu atual Diretor Jeral Antonio Guterres sublina, desentralizasaun poder lokal nee preparasaun ba avaliasaun ba iha kondisaun ezistente hodi halo, maibe avaliasaun minimu seidauk, kondisaun izistente ita halo daudaun, mais kondisaun avaliasaun minimu seidauk halo.
“Avaliasaun minimu halo tuir rezolusaun Governu numeru 6/2025 iha loron 10 Fevereiru neebe sai ita sei halo iha 2026, ba iha infarestrutura, planeamentu, jestaun administrasaun, planu aprovizionamentu no formasaun rekursus umanus no planu investimentu munisipal”, dehan Antonio.
Ho nunee tenke halo avaliasaun, tanba iha dekretu 84 kintu alterasaun 3/2016 nee koalia kona-ba desentralizasaun adisional atu hakat liu ba faze desentralizasaun, iha neeba koalia kona-ba poder lokal.
“Munisipiu neebe mak pozitivamente bele ona hakat ba eleisaun, ida nee mak presiza avaliasaun kondisaun minimu, iha tinan nee estabelese Balkaun Uniku iha Teritoriu Timor laran tomak, depois halo formasaun no kapasitasaun ba autoridade munisipal sira,” hakotu nian.
Entretantu iha tinan 2026 kontinuasaun halo kapasitasaun lokal wainhira hetan tiha rezultadu pozitivu ba autoridade munisipal neebe mak prienxe rekezitus ona, 2027 eleisaun ba prezidensial.
(EST 1)







