DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili (TJPID) halao julgamentu ba arguidu inisial ASA no ADSS, tanba komete krime hasoru lezadu inisial JAC.
Iha indisus katak, iha loron 15 fulan Junhu tinan 2025, haleu oras tuku 19h00 OTL, lezadu iha hela nia servisu fatin iha Audian, Suku Santa Cruz Dili.
Derepente testemunha Livania de Fatima Sarmento neebe servisu mos iha loja besik lezadu servisu ba, tama ba bolu lezadu dehan, arguidu nain rua presiza atu koalia ho ita, lezadu mos hakat sai hodi hasoru malu no sira konsege kaer liman.
Depois kaer liman arguidu ASA hatete ba lezadu katak, nusa mak o selingkuh ho hau nia ferik oan, lezadu ho hamnasa hatan dehan hau mos iha feen no oan, tuir mai arguidu baku kedas lezadu ho tuku dala rua atinji iha hasan parte karuk halo nia monu kedas ba rai.
Kuandu lezadu hamriik arguidu AdSS neebe kaer hela tara futu manu nia hodi sona direta dala ida, atinji iha lezadu nia kabun parte karuk, kanek no raan sai barak.
Tuir mai lezadu hetan socorro hodi hetan tratamentu iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) Dili.
Konsekuenia husi arguidu sira nia hahalok nee, halo lezadu hetan moras iha hasan parte karuk no kanek iha kabun parte karuk lezadu hetan tratamentu intensivu iha HNGV.
Arguidu sira halo hahalok nee ho konsiente, livre, deliberada, hatene katak ho tuku no sona hodi tara futu manu nia ho makaas hasoru ema nia isin bele hamoras no hakanek no hamate ema seluk nia isin nee hanesan meius neebe viola lei.
Arguidu sira hatene katak nia hahalok sira deskreve iha faktu ida nee nuudar hahalok krime neebe lei bandu maibe kontinua halo.
Nunee, konstitui arguidu ASA hanesan autoria material ho forma konsumada ba krime Ofensas Korporais Simples tuir artigu 145 Kodiku Penal, AdSS hanesan autoria material ho forma konsumada ba krĂme omisidiu iha forma tentada no tuir artigu 23, 24 138 Kodiku Penal, no Lei 5/2017 Arma Branka.
Hatan ba akuzasaun nee arguidu ASA deklara katak, iha momentu neeba arguidu ba, tanba vitima book arguidu nia ferik oan, tanba nee mak sira ba husu.
Arguidu deklara, momentu arguidu ba nee arguidu mos bolu tan arguidu AdSS no dehan ba arguidu katak, vitima book nia feen.
Arguidu deklara, antes sira nain rua ba sira nain rua konsumu kedan tua.
Arguidu deklara tan, depois vitima sai mai, arguidu lori liman basa deit no arguidu AdSS mak lori rara futu manu sona.
Sasin Livania Sarmento deklara katak, momentu arguidu sira ba kondisaun lanu, depois sira haruka sasin bolu tiha lezadu mai hotu sasin mos ba bolu, maibe saida mak akontese ba lezadu sasin la haree.
Nunee mos sasin Veronica deklara katak, hanesan feen husi arguidu ASS, kona-ba problema akontese sasin la hatene, tanba sasin iha hela uma.
Sasin deklara, vitima book duni sasin no sasin mos fo hatene ba arguidu ASS, maibe la haruka arguidu atu ba husu vitima.
Rona tiha deklarasaun sira nee, Tribunal adia ba loron seluk hodi rona alegasaun.
Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu Arjentino Nunes, Ivan Patrocinio, Zulmira Auxiladora, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Bartolomeo de Araujo, arguidu nain rua hetan asistensia legal husi Defensor Publiku Anzelmo Akara.
(ter)







