DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili halao julgamentu ba arguidu ho inisial JA, tanba halo agresaun hasoru lezada ho inisial DF.
Iha sala julgamentu laran loron Kinta (06/03/2025), Juiz Prosesu Jose Escurial lee sai akuzasaun neebe mai husi Ministeriu Publiku katak, arguidu JA ho lezada DF hela no moris hamutuk iha uma ida nuudar feen ho laen dezde tinan 1982.
Durante forma sira nia uma kain, arguidu ho lezada kous oan nain 6, maibe naim 2 mate, nain 4 mak sei moris, ekonomikamente lezada dependensia ba iha arguidu.
Iha loron 24 fulan Fevereiru tinan 2024, oras tuku 11:00 OTL, arguidu halo agresaun fizika hasoru lezada iha sira nia hela fatin Atauro.
Motivu husi problema nee lezada fase hela roupa foer iha uma, momentu neeba lezada mos la hatene buat ida.
Bainhira arguidu fila husi tasi ba uma, derepente arguidu husu ba lezada katak, o (lezada) mak tau lia ba iha roo nia nain atu labele tula arguidu nia feen kiik husi Dili ba Atauro, hafoin arguidu foti tudik koa modo ida hodi tau ba nia (arguidu) hirus matan atu oho aan, maibe la konsege.
Hafoin arguidu hakat ba besik lezada hodi lori liman basa kedas lezada nia hasan karuk ho los, arguidu lori liman kaer iha lezada nia fuk parte kanuruk, hodi dudu lezada monu ba iha rai no kontinua kaer lezada nia fuk hodi dada.
No hamriik arguidu ho objetivu atu baku lezada nia ulun ka rentos ba ailele hun ida, maibe la konsege, ikus mai arguidu kontinua kaer lezada nia liman los hodi hamonu lezada tama ba bee lihun laran ho pozisaun kotuk mak baku ba iha fatuk.
Katak arguidu sei lori nia liman hodi dada hamriik lezada no kontinua hamonu tan lezada ba iha rai ho pozisaun fila sorin no kontinua dada hamriik lezada, hafoin arguidu lori liman hodi tuku tan, maibe la konsege tuku kona tanba senhora ida ho naran OA mak ba sori netik tiha, ikus mai lezada halai ba halo kedas keixa iha Postu Polísia Atauro nian.
Konsekuensia husi hahalok arguidu nian, lezada sente moras tanba bubu iha kotuk laran, moras iha kanuruk ho tilun hun durante loron tolu mak foin rekopera fali, lezada mos ba halo tratamentu iha Sentru Saude Atauro.
Katak foin primeira vez mak arguidu halo agresaun fizika hasoru lezada, tanba deit arguidu hola tan feto kiik.
Arguidu halo ho forma livre, ho depropozitu halo agresaun fizika hasoru Jezada DF, nudar arguidu nia kaben, katak aktus mak arguidu halo hasoru lezada, konsidera hanesan meiu ida hodi halo moras ba lezada nia isin, tuir buat neebe mak hakerek ona iha leten.
Hahalok arguidu nian ho.konsiensia rasik no hatene katak hahalok nee lei bandu, maibe arguidu halo nafatin.
Ho hahalok sira nee konsidera arguidu JA hanesan autor material ho forma konsumadu, pratika krime ida, Violensia Domestika tuir lei numeru 2010, ho forma ofensas integridade fisika simples, tuir artigu 145 husi Kodigu Penal.
Hatan ba akuzasaun neebe iha, arguidu konfesa imparsial ba faktus katak, arguidu halo duni aktu refere, arguidu mos konfesa kona-ba motivu neebe iha.
Iha sala julgamentu laran, lezada mos haforsa tan akuzasaun neebe iha, katak arguidu halo agresaun ba lezada, tanba nee mak lezada sente la diak hodi hatoo keixa.
Rona tiha arguidu no lezada nia deklarasaun, Tribunal husu ba iha Ministeriu Publiku atu tama ba iha alegasaun. Iha alegasaun nee Prokurador Aderito Tilman husu ba iha Tribunal Singular atu aplika pena suspensau ba arguidu, tanba konsidera arguidu nia aktu prienxe elementu krimi neebe iha.
Enkuantu defeza Jose da Silva haree katak, arguidu arepende ba nia hahalok, agora sira diak malu ona, husu atu aplika pena admoestasaun ba arguidu.
Rona tiha alegasaun, Tribunal adia ba loron seluk hodi rona desizaun.
Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Singular Jose Escurial, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Aderito Tilman, arguidu hetan asistensia legal husi Defensor Publiku Jose da Silva.
(ter)