Dezenvolvimentu Greater Sunrise Tenki Prosesa iha Timor Leste

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão hateten, Timor Leste nia pozisaun klaru ona kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise tenki prosesa iha Timor Leste.

Kestaun nee Xefe Governu deklara, hafoin remata simu vizita estadu husi Primeiru Ministru Australia Anthony Albanese iha Palasiu Governu, Dili, Kuarta (28/01/2026).

“Ami reafirma ami nia kompromisu hamutuk ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nian. Timor-Leste nia pozisaun kona-ba Greater Sunrise sempre klaru – gas natural husi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran iha Timor-Leste,” hatete Xefe Governu liu husi konferensia Imprensa neebe halao iha Palasiu Governu.

Xefe governu hatete, nia kolia ona ho Primeiru Ministru Australia nian katak Timor-Leste komprometidu atu progresa Greater Sunrise ho maneira ida neebe maka komersialmente deit, teknikamente metin no alina ho interese povu Timor Leste nian.

“Ami kontente tebes tanba ohin ami konkorda atu aselera ami nia negosiasaun sira hodi finaliza Kodigu Minarai Petroleu, Kontratu Fahe Produsaun no rejime Fiskal ho lalais,” dehan nia.

Xanana mos dehan, dezenvovolvimentu Greater Sunrise esensial tebes ba Timor Leste nia dezenvolvimentu nasional ba tempu neebe naruk ba nasaun nee, no Dezenvolvimentu Greater Sunrise sei fornese servisu no oportunidade ba joven sira

Eis prezidenti Republika nee mos agradese ba Primeiru-Ministru Albanese ba nia vizita nia vizita bele hametin amizade ba progresu neebe Timor Leste ho Australia halo ona ohin loron hodi servisu hamutuk ba povu sira-nia diak.

PN Husu Governu Australia Respeita Posizaun TL

Bankada sira iha Parlamentu Nasional (PN) husu governu Australia atu resepeita posizaun governu Timor Leste (TL) atu dada Greater Sunrise mai Timor Leste.

Xefe Bankada partidu CNRT, deputadu Patrocino Fernandes hatete, bankada partidu CNRT hakarak hatoo benvindu ba Primeiru-Ministru Australia nian, Anthony Albanese, no distintu membru hotu-hotu delegasaun iha uma fukun Reprezentante Povu nia iha Timor-Leste nian.

Tuir nia, bankada partidu CNRT apresia tebes vizita Primeiru Ministru Australia ninia vizita sinseru, no ninia prezensa iha nee reafirma lasu istoriku neebe klean entre nasaun rua nee.

Nia dehan, Primeiru Ministru Anthony Albanese nia vizita reprezenta inisiu esperansa ba kapitulu foun, liu- liu kona-ba Kampu Gas Greater Sunrise iha Tasi Timor, no bankada CNRT hein katak dezenvolvimentu ikus sira sei apoia otimizmu parseria estratejiku entre Timor-Leste no Australia.

Tanba too ona atu kumpre ba Governu Australia atu kompromisu hodi aselera projetu Greater Sunrise nia too mai Timor-Leste. no Australia iha konsistentemente espresa ninia prontidaun atu fo apoiu ba solusaun sira, hanesan foin lalais nee Reprezentante Espesial Australia nian ba Greater Sunrise, Sra. Katrina Cooper, hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Dili hodi avansa diskusaun sira kona-ba dezenvolvimentu kampu gas nian.

“Ami husu atu Australia apoia pipeline nia too iha Timor-Leste. Grupu Parlamentar CNRT kompriende katak too gazodutu ba Kosta Sul Timor-Leste nuudar ita-nia prioridade nasional atu hasae kreximentu ekonomiku no dezenvolve soberania enerjetika,” hatete Xefe Bankada partidu CNRT, deputadu Patrocino liu husi sesaun solene iha ambitu vizita ofisial, Primeiru Ministru Australia iha Plenaria Parlamentu Nasional, Kuarta (28/01/2026)

Nia hatutan, estudu konseitu independente neebe halao husi Wood Group avalia tiha ona viabilidade teknika no ekonomika husi opsaun nee, no diskusaun atual sira foka liu ba alina aspetu komersial no legal hodi maximiza benefisiu ba povu Timor-Leste. tan nee husu Governu Australia atu aselera prosesu negosiasaun legal no komersial.

“Ami iha konfiansa katak kompromisu parseria nee sei bazeia ba transparensia no respeitu ba malu. Ami-nia foku prinsipal mak atu garante katak iha akordu lalais kona-ba konseitu dezenvolvimentu ida deit ba projetu Greater Sunrise, neebe sei fo apoiu ba projetu Timor LNG iha tinan ida-nee nia rohan,” dehan nia

Nia mos dehan, bankada partidu CNRT, nuudar partidu maioria iha Governu, deklara katak Timor-Leste ho orgullu sei kontinua hamriik hamutuk ho Australia, ita-nia vizinu besik, neebe sei sai nafatin parseiru estratejiku. Tanba nee fiar katak, liu husi dialogu konstrutivu no konfiansa mutua, dezenvolvimentu Greater Sunrise nian bele realiza iha tempu badak ba prosperidade jerasaun sira iha futuru iha ami nia nasaun rua.

Iha fatin hanesan Deputada Bankada Fretilin Nurima Ribeiro Alkatiri hatoo deklarasaun politika Bankada hatete, FRETILIN rekonese Australia nia knaar nuudar Timor-Leste nia parseiru dezenvolvimentu prinsipal dezde restaurasaun independensia tanba Australia kontribui ona ho signifikativu ba konsolidasaun institusional, dezenvolvimentu umanu, kapasitasaun, no fundasaun sira ba estadu demokratiku ida neebe Governa husi estadu direitu. Kontribuisaun ida-nee merese hetan rekonesimentu.

“Ita mos hanoin hikas relasaun enerjetika entre ita-nia nasaun sira no marku desizivu neebe reprezenta husi akordu neebe hetan entre Governu Konstitusional dahuluk neebe lidera husi FRETILIN no Governu Australia kona-ba dezenvolvimentu kampu petroliferu Bayu-Undan. Ba Timor-Leste, akordu nee asegura reseita esensial ba rekonstrusaun nasional, permite kriasaun Fundu Petroliferu, no apoia investimentu estratejiku sira. Ba Australia, Bayu-Undan kontribui ba seguransa enerjetika, estabilidade ekonomika, no hametin kooperasaun bilateral,” nia dehan.

Nia dehan, esperiensia ida-nee hatudu katak, bainhira hetan orientasaun husi dialogu politiku no solusaun sira neebe ekilibradu, kooperasaun bele lori benefisiu sira neebe dura ba nasaun rua nee. Ida-nee tenke sai hanesan referensia ida hodi rezolve Greater Sunrise nian, hodi hatudu katak bele respeita soberania Timor-Leste nian no simultaneamente garante vantajen estratejiku sira neebe fahe.

Nia mos dehan, iha Janeiru 2006, hafoin asina akordu CMATS, Primeiru-Ministru Governu Konstitusional dahuluk Timor-Leste nian fo sai ho klaru kompromisu kona-ba prosesamentu fundu projetu Greater Sunrise nian iha Timor-Leste. Ida nee iha tempu neeba no kontinua sai hanesan pozisaun FRETILIN no ninia lideransa nian. Ami haree ona buka sistematiku ida ba solusaun ida no ami hein katak sei hetan rezolusaun ida lalais liu tan.

Kooperasaun bilateral tenke kontinua evolui ba faze estratejiku liu, foka ba rezultadu sustentavel, diversifikasaun ekonomika, empregu dignu, transferensia teknolojia neebe efetivu no respeitu ba prioridade soberanu Timor-Leste nian.

“Nuudar forsa opozisaun neebe boot liu, FRETILIN reafirma katak interese nasional hakat liu diferensa politika. Kona-ba asuntu estratejiku no longu prazu, hanesan projetu Greater Sunrise, ami-nia pozisaun nafatin responsavel, konstrutivu no orienta eskluzivamente husi interese lejitimu no espetativa povu Timoroan nian.

Nia mos mos sublina katak kooperasaun tenke tradus ba impaktu sira neebe bele sukat iha area saude, edukasaun, formasaun profisional, juventude no setor produtivu, enkuantu rezolve ameasa sira neebe mosu hanesan krime transnasional, liu husi kooperasaun rejional neebe forte no respeitu ba estadu direitu.”

FRETILIN reafirma ninia vontade atu kontribui ba hametin relasaun entre Timor-Leste ho Australia, bazeia ba interese nasional, valor demokratiku sira no respeitu ba soberania. Primeiru-Ministru Albanese, benvindu ba Republika Demokratika Timor-Leste, no PM nia estadia iha TL sai armonia no fo fuan.

Nunee mos Xefe Bankada partidu Libertasaun Popular (PLP) Maria Angelina Sarmento katak, governu Timor Leste ho Australia hahu halo negosiasaun ba Gretaer Sunrise, tan nee nia husu iha prosesu negosiasaun tenki respeitu malu tanba projetu ida nee hanesan future ekonomiku ba povu Timor Leste.

“Projetu ida nee sentral ba ita-nia futuru ekonomiku, no ita fiar katak diskusaun sira sei halao ho justu no ho respeitu ba malu. Tenke fahe benefisiu rekursu natural sira iha dalan ida neebe sustenta ekonomia no hadia ita-nia sidadaun sira-nia moris ba jerasaun barak,” dehan Maria Angelina Sarmento

Entretantu Primeiru Ministru Australia, Anthony Albanese hatete, Projetu Greater Sunrise neebe boot liu atu fornese seguransa ekonomika ba tempu naruk neebe dura ba traballador sira, seguransa enerjetika ba industria no prosperidade foun no ajuda forsa kreximentu, estabilidade nian.

“Projetu greater sunrise maka parseria natural ida iha servisu ba objetivu sira neebe fahe, no ohin hau kontente atu fo sai katak reseita sira husi kualker projetu Greater Sunrise iha futuru entre ita-nia nasaun rua,” hatete PM Australia.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *