DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, dialogu mak dalan uniku hodi bele prevene konflitu sira iha rai laran.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi nia diskursu iha selebrasaun loron FALINTIL, 20 Agostu, iha Tasi Tolu, Kuarta (20/08/2025).
Prezidente Republika hatete, selebra tinan 50 fundasaun FALINTIL, Forsa Armada ba Libertasaun Nasional Timor Leste nian, neebe harii iha loron nee kedas iha tinan 1975, bainhira Komite Sentral FRETILIN proklama insurreisaun armada jeral tuir asaun armada neebe lansa iha loron 11 Agostu 1975.
Tanba data nee fo hanoin katak konflitu trajiku dahuluk neebe akontese mak konflitu entre maun-alin timoroan sira, funu sivíl iha fulan-agostu tinan 1975. Krize no krimi boot sira mosu durante tempu luta ba ukun rasik aan, iha neebe timoroan sira oho timoroan sira seluk. Krize 2006 responsabilidade timoroan rasik no krize ida neebe maka dezonra tebes-tebes.
“Lisaun dahuluk neebe ita tenke aprende hosi kapítulu nakukun sira nee iha ita nia istoria Evita retorika polítika, ideolojia sira neebe kopia ladun diak husi realidade sira seluk no evita diskursu sira neebe halo manas emosaun no bele sunu ahi, Dialogu, dialogu no dialogu, laos dialogu tilun-diuk nian, maibe dialogu neebe parte seluk rona no respeita, Dialogu, dalan uniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian neebe seguru, no antídotu ida kontra violensia,” dehan PR, Horta.
Prezidente Republika hatutan, loron 20 fulan Agostu tenke hanoin nuudar loron neebe líder polítiku sira la konsege halo dialogu, loron reflesaun ida atu istoria labele repete.
Nunee mos selebra FALINTIL, neebe halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada iha Balibo, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroísmu sidade doben Díli, neebe viola iha loron fatídiku neeba, loron 7 fulan Dezembru 1975, selebra tinan 24 luta armada no polítika FALINTIL nian.
“Ita fo omenajen ho agradesimentu klean ba eroi no martir sira, ita selebra eroi moris sira, erdeiru memoria nian no konstrutor sira liberdade nian, no ita fo onra ba martir patria sira nian,” katak PR, Horta.
Iha biban nee Prezidente Republika sauda veteranu sira, feto rezistensia armada no klandestina nian, funu nain sira, foin-sae sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu sira no padre no madre sira neebe fo lian ba justisa, no família sira hotu neebe, ho korajen, sustenta esperansa nasional.
Xefe Estadu hatete, Timor nia memoria koletiva iha ligasaun ho naran no hahalok sira neebe reziste too sira nia iis ikus, labele hanoin ema hotu iha momentu ida-nee, maibe bele hanoin balu neebe inspira loroloron.
“Nicolau Lobato, Primeiru-Ministru no Komandante-em-Xefe, mate iha kombate iha loron 31 fulan Dezembru tinan 1978, símbolu ikus sakrifísiu nian iha loron 16 fulan-agostu, hau halao viajen ba fatin neebe nakonu ho raan neebe Nicolau Lobato mate ho eroízmu no dignidade. Hau akompana husi Nicolau Lobato nia oan mane mesak, Jose Lobato. Hau agradese ba Governu, ba CEMGFFDTL no Subxefe Estadu Maior, autoridade munisípiu Manufahi (Same) no Jeneral reformadu Lere Anan-Timur, ba esforsu neebe halo hodi prepara hau-nia deslokasaun,” katak PR Horta.
Xefe Estadu afirma, nia intensaun too iha fatin neebe Nicolau Lobato mate no halo proposta ruma hodi dignifika fatin nee. Ema simples no haraik aan rihun ba rihun mai iha fatin nee. PR lakohi atu inkomoda ka fo todan ba autoridade no populasaun lokal sira iha vizita nee.
“Ita hanoin ho respeitu klean líder sira neebe sobrevive iha okupasaun no lidera rekonstrusaun nasional, Kay Rala Xanana Gusmão no sira neebe lao hamutuk ho nia dezde 1975 no liuliu dezde 1981 no too iha Tasi-Tolu iha meia-noite loron 20 fulan maiu tinan 2002. Enkuantu FALINTIL halo rezistensia iha foho, Rede Klandestina neebe kompostu husi ajente anonimu sira, mane, feto no joven sira neebe barani mak asegura ligasaun entre funu-nain sira no sidade okupada sira, hodi mantein rezistensia moris iha vijilansia permanente nia okos,” ktak nia.
Horta dehan, Sira-nia asaun asegura sobrevivensia lojístika no polítika luta armada nian. Nunee mos, RENETIL (Rezistensia Nasional Estudante Timor-Leste), neebe mosu iha universidade sira Indonezia nia laran, halao papel krusial hodi mobiliza juventude timoroan sira. RENETIL sai nuudar forsa rezistensia estratejika, halo ligasaun ho frente polítika no diplomatika neebe projeta Timor Leste nia luta ba palku internasional.
Entre ninia líder sira neebe destakadu liu, matebian Fernando de Araujo “Lasama”, figura karizmatika no defensor inkansavel ba direitu povu timoroan nian, no Mariano Assanami Sabino Lopes, lian ativa no artikulador mobilizasaun neebe desizivu, simboliza juventude nia kontribuisaun ba libertasaun nasional.
(eme)







