DILI, STLTIMORLESTE.com – Eis Prezidente Tribunal Rekursu, Deolindo Dos Santos deklara, nuudar benefisiariu ida ba diploma neebe iha durante nia mandatu la goja direitu sira seluk, benefisiu deit mak eskoltu sira neebe tuir nia.
“Hau nuudar eis Prezidente Tribunal Rekursu um benefisiariu husi diploma nee rasik, maibe hau atu hateten deit katak, depois de fim hau nia mandatu to ohin buat neebe hau hetan benefisiu maka eskoltu sira tuir hau nee deit, restu benefisiu sira seluk nee hau nein uza tanba hau lakohi,” dehan Eis PTR ba Jornalista sira iha Kaikoli, Segunda (29/09/2025).
Tuir nia, seguransa sira maka tuir nia, konaba sira seluk lakohi uza no pretende atu renunsia, maibe diploma nee aprova ona. Hanesan ema neebe halo lei no kumpri lei, no hanesan ema primeiru neebe kumpri lei alende titular sira seluk.
Nia esplika, iha loron Sesta nee Parlamentu Nasional aprova iha espesialidade, no lei nee sei ba iha Prezidente da Republika atu promulga ka lae ida nee depois, nudar ema neebe iha konesementu konaba direitu, iha loron Sexta nee eskoltu sira neebe tuir nia nee hateten ona atu sira labele tuir nia.
“Komesa Sesta meudia nee eskoltu sira tuir hau nee mos hau hateten la tuir kedas hau ona, hein desizaun sira tuir mai, maibe hau komprende lei hau dehan labele ona,” dehan nia.
Nia afirma, kona-ba direitu sira seluk la goza, tanba lakohi hanesan joven ida produtivu, sei kontribui ba rai ida nee ho forma neebe banhira sei iha kondisaun, osan sira neebe iha nee diak liu halo buat seluk ba povu Timor nia moris, tanba osan nee povu Timor hotu nian.
Banhira sei iha kondisaun hanesan Juiz deritivu kontinua halao knar no simu osan neebe hanesan Juiz nian. Osan sira seluk nee ba iha iha maluk Timor sira, liu liu konaba problema saude edukasaun no agrikultura uza ba iha neeba.
Nia dehan, sei produtivu kontinua halao serbisu hanesan Juiz kareira ho profesional, hanesan Juiz no simu osan Juiz nian restu hela ba povu hotu.
Iha fatin ketak Akademiku UNTL Rafael de Jesus dehan, hanesan eis PTR hatudu ezemplu neebe diak, katak servisu tuir regra neebe iha.
“Hau hanoin hanesan ema ida neebe hatudu ezemplu diak, atu nunee seluk bele halo tuir, hanesan ema neebe halao lei tenke hakruk ba lei neebe iha,” dehan nia.
Nia hatutan, husu ba iha eis titular sira atu kumpri ba regra neebe iha, atu nunee osan sira seluk neebe iha bele hadia fali problema seluk neebe komunidade sira enfrenta, tanba ohin loron ema barak maka sei moris ho terus liu-liu kona-ba infraestrutura nian.
Jornalista: Terezinha De Deus
Editora: Domingas Gomes







