DILI, STLTIMORLESTE.com – Diretora Ezekutiva Servisu Migrasaun, Superintendente Xefe Polísia Natercia Martins hateten, Servisu Migrasaun forma ona ekipa hodi halo investigasaun klean ba membru Servisu Migrasaun neebe fasilita sidadaun feto husi Indonézia neebe pasaporte over stay, maibe pesoal Migrsaun nee fasilita nia hakat liu fronteira Batugade.
Iha posting facebook neebe virál iha Domingu (22/2/2026) horiseik katak, iha sidadaun feto ida nia Passporte over stay ona, maibe bainhira nia viajen husi Dili ba too Batugade bainhira hatudu nia pasaporte ba iha Pesoal Servisu Migrasaun ida, maibe pesoal nee prefere husu sidadaun nee nia númeru Watshap no fo liu deit ba sidadaun Indonézia nee hodi kontinua viajen no la fo multa ba soldadu nee maske nia parte over stay ona.
“Informasaun nee foin virál horiseik, horiseik iha media sosial ema barak tag informasaun nee mai hau liu husi mensenger nomos liu husi whatsApp. Tanba nee kualidade hanesan Diretora Ezekutiva halo kedan konsiderasaun ho ida nee, horiseik orienta kedas diretores relevantes para hahu forma ona ekipa investigadór ida, agora daudaun sira halo hela preparasaun para sira dezloka ba terenu hodi rekolha informasaun hotu kona-ba kazu nee,” hatete Diretora Ezekutiva Servisu Migrasaun, Superintendente Xefe Polísia Natercia Martins ba jornalista sira iha nia knaar fatin Servisu Migrasaun Vila Verde, Segunda (23/02/2026).
Nia dehan, kazu nee laos foin akontese, maibe akontese kedas iha dia 27 fulan kotuk, foin mak individu balun hatene informasaun nee mak sira fo sai iha media, tanba nee maluk balun hatutan iha media sosiál.
“Hau lori migrsaun nia naran agradesimentu boot ba iha públiku ba iha komunidade entidade hotu neebe mak konsidera katak situasaun ida nee problema ida nee buat diak ida, neebe mak hau rasik hasoru horiseik ema hotu-hotu iha interese para fo apoiu hodi hadia institusaun estadu ninian, nunee bele performa servisu ho diak,” nia deklara.
Nia husu ba publiku kontnua nafatin halo observasaun fo informasaun mai iha Servisu Migrasaun atu nunee bele fo nafatin atensaun ba servisu neebe ita nian staf ka membru sira halo.
“Maibe informasaun neebe mak hatoo ami konsidera ona, ami forma ona ekipa ida hodi hahu halo ona prosesu ida nee, depois prosesu nee nia rohan ami sei komunika fila fali ba iha públiku para atu bele akompanha,” nia esplika.
Nia koalia, tuir relatóriu neebe Servisu Migrsaun husi postu Fronteira Batugade katak, ba kazu ida nee loos duni katak ba pesoal identifika neebe mak suspeita nia komete duni aktu irregularidade nee, maibe atu identifika nia komete duni irregularidade nee ga lae, entaun presiza evidensia ruma neebe bele justifika katak nia envolve duni, tanba ohin parte ekipa neebe forma nee sira dezloka ona ba hodi halo investigasaun.
“Se nia komete duni aktu irregularidade nee mak iha lei para atu prosesa nia aktu sira nee, maibe nia la komete, karik iha evidensia sira neebe mak ita hetan mak laiha indisiu hodi komete aktu ida nee, ita mos kontinua informa ba públiku ida nee mós sai lisaun ida ba pesoál sevidor estadu liu-liu sira neebe servi iha Servisu Migrasaun hodi aprende hodi labele koko asaun sira nee”, nia informa.
Nia deklara, kuandu identifika pesoál imigrasaun komete irregularidade nee mak automátikamente karik prova liu husi evidensia neebe rekolha hatudu duni prova iha nia aktu ida nee mak sei kondena ho lei neebe mak iha Migrasaun no lei Funsaun Públika ninian mos sei akompanha.
Tanba tuir relatóriu husi Postu Batugade aprezenta mai Servisu Migrasaun katak autór nee mak suspeita duni ba hahalok nee, maibe ida nee nuudar referénsia ba ekipa nee atu buka tuir.
“Nia (autór) loos duni ga lae nia envolve duni kazu nee, tanba iha prosesu ida hau seidauk públika ba públiku katak relatóriu informasaun nee loos ga lae, tanba ita seidauk rekolha evidénsia ida hodi prova sira nia relatoriu nee katak relatóriu nee loos, tanba relatóriu nee husi postu nia parte,” nia relata.
Nia tenik, agora ekipa ba ona hodi buka tuir fali informasaun husi parte relevante sira seluk atu nunee bele justifika sira nia relatóriu nee loos ou la loos.
“Se loos hanesan ohin hau esplika ona, la loos mos ita iha lei migrasaun atu hola desizaun ba aktu neebe pesoál nee komete,” nia informa.
Nia informa, iha kazu ida nee tuir relatóriu neebe iha autór ida neebe mak virál horiseik autór neebe deskonfia nee sai hanesan autór neebe mak ema halo postajen nee, tanba nee loke prosesu hodi buka informasaun.
“Ita mos sei kordena ho Embaixada Indonézia liu husi nia Adidu Migrasaun sira bele apoiu ita oinsa bele hetan evidensia husi pesol neebe públika nee, loos duni ga lae, se loos duni entaun prova iha nia pasaporte, iha neeba tau karimbu ruma loos, entaun sinal nia simu ema nia pasaporte entaun sira kon kali kon”, nia argumenta.
Natercia esplika, se iha neeba sira tau karombu ida reseita iha neebe ou fo atensaun ka alerta desizaun ida nee ita halo tanba nia kondisaun nee la permite atu nia over stay liu ka liu tiha loron ida, tanba tuir informasaun neebe iha katak sidadaun nee hela iha Timor liu ona loron ida, nee mak over stay ona entaun nia vistu mate nunee tenke prega multa.
“Maibe ita prepara multa tuir lei, tuir regra prosedimentu operasional tuir lei migrasaun nian kuandu nia selu, kuandu la selu ka nia osan laiha entaun ita tau karombu alerta iha nia pasaporte bainhira nia tama fila fali mai nia tenke selu”, nia informa.
Nia hatutan, kuandu nia tama fila fali mai nia la selu entaun nia labele tama.
“Ita halo ida nee tanba desizaun sira hanesan nee Autoridade Indonézia mos halo ba ita nia sidadaun sira, tanba nee mak ita mos hakarak halo ida nee ba ita nia vizitante sira”, nia hakotu.
Nunee mos Ministru Interior (MI), Francisco da Costa Guteres esplika, ekipa sei investiga hela, maibe rezultadu investiga mak pesoal servisu migrasaun nee komete irregulariedade sei aplika sansaun displinar nomos kriminal tuir lei.
“Ita hatene ona, neebe sira sei investiga hela, investiga mak nia sala prontu ita sei foti medida rigorozu hasoru nia. Ida ne’e lo-loos nee senhora nee tenke deporta nia no bandu nia labele tama tan iha Timor Leste, tanba ninia pasaporte mate. Ida bee fasilita deit sidadaun Indonezia laiha sansaun multa nee, kuandu investiga lo-loos, nia mos sei hetan sansaun”, nia afirma.
(jen)







