Ekipamentu la Kompletu, Atendimentu Pesoal Saude Midar

ilustrasi (Foto: Health.com)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Ekipamentu ka fasilidade saude iha sentru saude sira mak dala ruma sai problema iha publiku nia leet, maibe atendimentu husi pesoal saude sira hanesan mediku, infermeira, parteira no pesoal saude sira seluk sempre atende pasiente no komunidade neebe atu bá halo tratamentu iha sentru saude sira sempre ho oin midar, hamnasa no haksolok ho liafuan mamar bá pasiente sira, antes atu halo konsulta bá moras sira.

Tuir Pasiente Anastasia Lei dehan, dala ruma depois konsulta hotu tiha husi mediku ka infermeiru sira, laran triste oituan mak bainhira rona sira dehan aimoruk bá moras ida nee mak laiha, maibe bele bá sosa fali iha klinika privadu sira. Maske nunee sira nafatin ho lian mamar hodi fo korajen nafatin bá pasiente sira neebe halo konsulta bá sira, atu labele laran susar bá aimoruk neebe laiha, tanba sira sei pasa fali aimoruk seluk hodi fo bá pasiente sira. Dala ruma mos sira fo mensajen furak ba pasiente sira, atu labele laran susar bá moras neebe iha, bainhira halo konsulta hela deit no halo tuir saida mak mediku sira koalia, tempu ida moras nee sei diak.

Nia hatete, dotor/a no infermeiras sira nee mesak ema diak deit, sira halo servisu tuir duni sira nia profisaun hanesan ema mediku hodi atende ema moras sira. Dala ruma sistema iha ospital sira mak halo ema la pasensia atu hein, maibe kona bá atendimentu pessoal saude sira bá ema moras nee diak tebes.

“Mediku sira antes atu halo konsulta, sira sempre hahu uluk ho oin midar hamnasa lai mak hafoin husu kona bá ita nia moras sira. Ho lian mamar sira komprementa no husu ita nia kondisaun diak ka lae. Ida nee mak hau senti hanesan atendimentu neebe midar tebes, maske ita bá ho kondisaun isin moras maibe bainhira hasoru ema ho oin midar no lian mamar halo ita senti moras nee hanesan atu lakon tiha,” dehan nia bá STL iha Bidau, Kuarta (07/01/2026).

Nia hatete, antes atu mai halo tratamentu programa fuan nian iha Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV), uluk nanain nia halo konsulta uluk iha Sentru Saude Vera Cruz, hafoin hetan rujukan bá HNGV hodi halo tratamentu rutina no tuir programa fuan nian iha tinan kotuk too ohin ohin loron.

Nia afirma, kona bá aimoruk laiha iha sentru saude sira, nee laos sira nia kulpa maibe ida nee responsavel bá nai ulun sira mak tenke rejolve. Responsabilidade husi pessoal saude sira mak tenke halo atendementu diak no aimoruk neebe sira pasa ba moras sira tenke ho lo-loos.

Nunee mos Pasiente Moras nehan Joaquin Goncalves dehan, dotora sira iha dentaria nian nee fo konsulta diak los, sira koalia mai nee ho oin midar no hamnasa deit. Ho lian mamar sira komprementa uluk no tuir fali mak foin husu tuir kondisaun alin diak ka lae. Hafoin nee mak sira husu tuir alin moras saida. Sira husu mos ho neneik, nunee too esplika hotu moras mak foin sira pasa reseita hodi foti aimoruk. Antes atu pasa reseita sira sei fo fo uluk lia menon balun hodi halo tuir iha uma, atu nunee bele ajuda nehan nee bele diak no dura too katuas.

“Hau nia nehan moras, hau bá konsulta iha Sentru Saude Comoro nian. Antes atu bá konsulta iha Dotor/a hau sei rejistu uluk naran, depois koko isin manas no tetu todan mak foin tama bá sala konsulta dentaria nian. Bainhira tama bá sala refere hau hasoru ho dotora, ho oin midar no hamnasa nia hasee hau, no lian mamar nia komprementa nunee hau mos komprementa. Nia husu hau nia moras, nunee hau esplika bá nia, rona tiha nia nafatin fo hanoin no hanorin buat balun neebe atu halo iha uma no iha fatin neebe deit, mak foin pasa reseita aimoruk mai hau bá foti,” dehan nia.

Nia hatutan, los duni aimoruk no fasilidade balun mak la kompletu iha sentru saude sira hanesan hasai resis, ran kompletu no seluk tan tenke ba iha HNGV, maibe Kona bá atendementu husi pesoal saude sira nee mesak diak deit.

Jornalista: Domingas Gomes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *