Elimina TB iha TL, Australia Apoiu Fundus ba NGO Hamnasa

DILI, STLTIMORLESTE.com – Governu no povu Australia liu husi DFAT apoiu fundus direta ho valor 1,500,000 (AUD) = 990,000 (US$) bá NGO lokal HAMNASA, hodi apoiu servisu eliminasaun no detetasaun moras tuberkulose (TB) iha Timor Leste bá periodu tinan 2 ho balun neebe tinan nee sei halao iha Dili no Atauro.

Liu husi lansamentu programa TB no relatoriu annual NGO Hamnasa tinan 2004/2025, Diretor Ezekutivu NGO Hamnasa, José Cabral Belo hatete, loron ida nee espesial ba NGO Hamnasa, maske idade sei nurak foin hamrik tinan 4 ho balun, maibe nia operasaun servisu hanesan halo desenvolvimentu hodi apoiu Ministériu 3, liu-liu Ministeriu Saude (MS), Ministériu Solidariedade Sosial i Inkluzaun (MSSI), no Sekretariu Estadu Igualdade (SEI).

Nia haktuir, objetivu husi lansamentu nee primeiru mak NGO Hamnasa iha kumprimisiu boot no hakarak priense prinsipiu neebe agora luta hela, liuliu bá boa governasaun, transparensia no akuntabilidade.

“Ho doasaun neebe hetan husi povu no governu Australia, ita hakarak liu husi oportunidade ida nee katak, rekursu saida mak NGO Hamnasa iha para ema hotu bele hatene. No segundu iha lansamentu nee hakarak atu aporoveita relatóriu hamnasa nian nudar hanesan organizasaun foin primeiru ves lansa relatóriu depois de tinan 4 hamrik. Relatóriu nee tinan rua nian 2024-2025, buat barak mak Hamnasa halo ona kompara ho buat sira seluk hanesan be turuk iha tasi laran neebe dala ruma vale no dala ruma la vale, maiba hau hanoin ida nee pasu importante ba organizasaun hanesan hamnasa,” dehan nia liu husi diskursu iha salaun JL Villa, Fatuhada, Kinta (26/03/2206).

Tuir fali ikus mak lori ekipa hamnasa nia naran hakarak hatoo obrigada no agradese wain bá parte hotu liuliu bá governu TL espesial bá MS neebe fo apoiu makas tebes hodi asegura katak doasaun nee mai duni hamnasa nomos ba parseiru sira neebe durante nee hamutuk ho hamnasa, liuliu husi parte programa sira seluk.

Nia afirma, organizasaun sira seluk neebe durante nee hamrik hamutuk ho hamnasa, iha tinan kotuk hamnasa hasoru laloran boot tebes maibe agora prontu atu fo kontribuisaun bá desenvolvimentu iha rai doben ida nee.

Organizasaun neebe fo apoiu primeiru mak MS neebe fo apoiu makas bá hamnasa, tuir fali INSPTL, MSSI, SEI, Australia Aid, Fundasaun Asia, Global Fund, Rotari Club, Catalpa, Fundasaun Alola, UNFPA, USAID, UNICEF no ikus liu organizasaun voluntariu husi Nova Zelandia.

Tuir nia, doasaun direta nee foin primeiru ves governu Australia fiar NGO lokal hodi fo direta sira nia doasaun bá Hamnasa. Espera ho ida nee, parseria internasional seluk bele fo fiar mos NGO lokal sira seluk.

Entertantu total doasaun husi DFAT, povu no governu Australia 1,500,000 (AUD) = 990,000 US$, doasaun nee bá periodu tinan rua ho balun, hahu husi 2025/2026, 2026/2027 no 2027/2028, hodi halo servisu eliminasaun TB iha Dili no Atauro.

Nunee mos Deputy Ambassador Australia, Edward Wilkinson katak, nia parte kontenti mai iha nee hodi aprejenta governu Australia iha okaziaun importante ida nee. Serimonia ohin loron ho parseria NGO Hamnasa hanesan pasu importante bá Australia nia esforsu ba tempu naruk atu melora kualidade no alkansa servisu saude primaria sira.

“Ita hatene katak,tuberculoze sai hanesan dezafiu saude publika ida nee ho numeru neebe aas liu iha mundu. Hau kongratula ita bot sira komprimisiu atu fo apoiu bá MS ho esforsu atu deteta no halakon TB. Ida nee la fasil, dezafiu sira nee kompleksu neebe dala ruma fora kontrolu husi instituisaun ka governu ida -idak. Maibe esperensia hatudu katak, hakarak iha lina ho esforsu makas tau hamutuk konesementu no servisu iha parseria ita bele rejolve dezafiu boot sira nee no atinji impaktu neebe signifikativu tebes bá tempu naruk,” dehan nia.

Nia katak, liu husi parseria ida nee, Australia team atu apoiu no tulun no kontribui bá impaktu positivu sira nee kombina esforsu, konesementu rekursu no servisu iha parseria hodi halo diferensia. Australia nafatin iha kumprimisiu makas atu suporta sistema kuidadus saude primaria neebe forte, rezilienti no inklusivu.
Ohin loron hetan ondra hodi suporta Hamnasa, tanba kontinua servisu importante ida nee, hodi asegura komunidade sira iha asesu, no kuidadu neebe seidauk asesu.
” Hau hein atu hare rejultadu positivu husi kolaborasaun nee,” tenik nia.

Iha fatin hanesan Diretur Nasional Prevensaun no Kontrola Doencas, Heitor da Costa Pereira hatete, kongratula bá Embaixada Australia liu husi DFAT neebe mak komitmentu hakarak apoiu nafatin MS liu husi parseiru hanesan Hamnasa, nee hanesan kontenti no orgullu boot ida, tanba Australia bele finansia direta ba NGO lokal ida neebe tau konfiansa bá.

“Nee hanesan orgullu boot ida tanba Australia bele finansia direta bá NGO lokal ida neebe mak ita boot sira tau konfiansa. Signifika katak, ita boot sira iha hanoin ona laos deit finansial maibe kapasidade no desenvolve Timor oan tuir buat hotu neebe mak ita espekta hamutuk,” katak Diretor nee.

Nia hatutan, iha sorin seluk MS nafatin komitmentu, tanba TL iha ona deklarasaun universal bá eliminasaun TB iha 2030 mai, entaun liu husi Diresaun Prevensaun no Kontrola Doencas nee hanesan parte ida mais labele lao mesak maibe presiza ema hotu nia partisipasaun no kolaborasaun parseiru desenvolvimentu no parseiru implementador sira bá iha prosesu tomak.

Tuir Heitor, nia parte fiar katak evaluasaun ohin husi Diretur Hamnasa dehan, NGO nee hanesan labarik ida foin halo tinan 1no 2, maibe fiar katak maduru iha implementasaun no tinan ida nee iha suporta no servisu sei halao iha Dili no Atauro.

(dom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *