Elvina Carvalho: Halakon ViolasaunDomestika no Hakbiit Ekonomia Feto

LANSAMENTU- Sekretariu Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho no Diretora Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (ADB), Misaun Rezidente Timor-Leste, Stefania Dina ho reprezentante parseiru dezemvolvimentu sira foto hamutuk iha ambitu lansamentu relatoriu final avaliasaun ba Programa Hakbiit Ekonomia Feto iha Suai Room, Timor Plaza. (Foto: STL/Mikael M. Mau)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho no Diretora Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (ADB), Misaun Rezidente Timor Leste, Stefania Dina espesialmente halo lansamentu relatoriu final avaliasaun ba Programa Hakbiit Ekonomia Feto.

Serimonia lansamentu relatoriu final avaliasaun ba Programa Hakbiit Ekonomia Feto neebe partisipa husi Prezidente Asosiasaun Feto husi munisipiu, reprezentante ministeriu relevante no pontu vokal munisipiu sira halao iha Suai Room, Timor Plaza, Dili, Sesta (12/9/2025).

Sekretariu Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho liu husi diskursu hatete atu halakon Violasaun Domestika (VD) tenke hasae feto sira nia partisipasaun no empoderamentu ekonomiku liu husi fundus transferensia publika mekanizmu rotativu ho nia alvu mak feto, Ema ho Defisiensia no Grupu Vulneravel seluk.

“Avaliasaun independente ida nee, halo ona hodi avalia programa sira nia rezultadu longu prazu, dezafius no lisaun sira neebe sira aprende husi programa ida nee. Avaliasaun ida nee ho intensaun atu sai hanesan matadalan badak ida ba parte interesada atu forma asaun sira iha futuru bazeia ba peskiza kualitativu no kuantitativu neebe klean hafoin dokumenta iha relatoriu avaliasaun final no informa asaun konkretu iha nia rekomendasaun sira hodi hasae programa nia sustentabilidade no impaktu,” dehan SEI, Elvina Sousa Carvalho.

Nia mos dehan katak programa Hakbiit Ekonomia Feto ka empoderamentu ekonomia feto nian nuudar inisiativa ida neebe lidera husi SEI tuir Orsamentu Estadu nian neebe dezena atu fo kbiit ba feto rural sira, Ema Ho Defisiensia no membru komunidade LGBTQI+ iha Timor-Leste. Programa nee uza Fundu Trensferensia Publika (FTP) mekanizmu rotativu hodi suporta estabelementu no kreximentu empreza mikro no empreza kiik sira iha setor oi-oin inklui agrikultura, ortikultura, artezanatu no retalhu.

Tuir nia, iha avaliasaun identifika dezafiu balun neebe ameasa sustentabilidade programa nian ba tempu naruk. Kestaun prinsipal sira mak inklui taxa kiik ba pagamentu subvensaun, neebe dezafia mekanizmu rotativu atu bele hasae liutan oportunidade apoiu ba partisipante seluk, apoiu tekniku minimu ho planeamentu negosiu fraku entre benefisiariu sira no dezafiu signifikativu sira iha setor balun hanesan hakiak animal sira, iha neebe limitasaun ambiental, moras sira no falta bee limita tebes atu hetan lukru.

Nunee mos modelu atual programa nee nian neebe depende deit ba sesaun orientasaun ida neebe la adekuadu ba abilidade atu prepara benefisiariu sira ho abilidade klean tuir sira nia presiza ba abilidade jestaun no reziliensia negosiu efetivu iha ambiente ekonomia no klimatiku neebe muda lalais.

Nia mos hatete presiza hametin faze pre-proposta ho kapasitasaun estruturadu no mentorizasaun, hadia kurikulu formasaun nian hodi oferese apoiu literasia teknika no finanseira neebe lao hela, espesifiku ba setor no halo revizaun ba estrutura pagamentu subvensaun nian liuhusi introdus sistema tuir nivel ho osan pagamentu neebe fleksivel no kiik.

Tanba nee, nia husu atu avalia fila fali se programa nee tenke kontinua foka deit ba aplikasaun grupu nian ka habelar atu inklui emprezariu invidual sira hodi garante katak mekanizmu apoiu nian reflete tomak realidade sira iha terenu.

“Avaliasaun nee sublina importansia hosi aprosimasaun koordenada entre SEI, autoridade governu lokal sira, no parseiru dezenvolvimentu sira. Hodi integra rekomendasaun hirak nee, programa nee bele iha progresu ba oin neebe hakat husi fornese apoiu ekonomia imediatu ka apoiu kurtu prazu hodi dezenvolve diak liu tan ba iha estabelese enkuadramentu ida neebe forte, sustentavel ba empoderamentu ekonomia feto nian no reziliensia komunidade ba tempu naruk iha Timor Leste,” nia tenik.

Tuir nia, objetivu programa nee atu hakbiit ekonomikamente grupu marjinalizadu sira liuhusi fornese fundu kiik (hosi US$500 to’o US$2,000) liuhusi mekanizmu rotasaun, Aprosimasaun ida nee dezena laos deit atu apoiu negosiu sira neebe hahu iha setor agrikultura, ortikultura, retallu, no artezanatu maibe mos atu promove auto konfiansa no impaktu komunitariu.

Haree ba kontestu no rasional, Timor Leste nia ekonomia rural karakteriza ho nivel pobreza neebe aas no asesu limitadu ba servisu publiku. Feto no grupu vulneravel sira seluk hasoru barreira signifikativu sira hodi asesu ba kapital no abilidade sira neebe presiza atu harii empreza sira neebe sustentavel.

“Programa nee hatan ba dezafiu sira nee enkuantu alina ho kompromisu nasional sira hanesan Deklarasaun Maubisi no pratika diak internasional sira ba empoderamentu ekonomia feto nian,” tenik nia.

Nunee mos iha rekomendasaun husi avaliasaun mak tenke haforsa apoiu iha baze pre-proposal no aplikasaun, halo revizaun ba formasaun no asistensia teknika, hadia mekanizmu selu fila-fali subvensaun no rotasaun, haree fila-fali modalidade sira hosi apoiu grupu nian versus individual, no hadia koordenasaun no monitorizasaun.

SEI Elvina Sousa Carvalho mos hato’o agradese wain ba ADB nia apoiu no kolaborasaun diak durante nee liu-liu iha programa Hakbiit Ekonomia Feto.

Entretantu, Diretora Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (ADB), Misaun Rezidente Timor-Leste, Stefania Dina hatete avaliasaun ba programa Hakbiit Ekonomia Feto hatudu rezultadu pozitivu iha empoderamentu feto no lideransa komunitaria. Maibe, atu atinji kreximentu ekonomia sustentavel no haluan tan nia impaktu, presiza nia ajustamentu transformativu sira.

“ADB apresia tebes ho programa hakbiit ekonomia feto no komitmentu atu apoiu no servisu hamutuk ho Sekretariu Estadu ba Igualdade,” hatete Stefania Dina.

Jornalista: Mikael Mali Mau
Editor: Mikael Mali Mau

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *