DILI, STLTIMORLESTE.com – Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) realiza workshop ida atu fahe ba publiku, kona-ba rezultadu levantamentu neebe PDHJ halo durante nee, kona-ba difikuldade saida mak ema ho defisiensia hasoru.
Tuir Provedor Virgilio da Silva Guterres katak, objetivu husi workshop ida nee atu fahe ba publiku liu husi entidade sira neebe konvida, liu husi linha Ministeriais reprezentante husi sosiedade sivil no mos grupu sira seluk atu fahe tutan rezultadu levantamentu neebe PDHJ halo liu husi unidade analiza dezenvolvimentu legal no administrativa ba Ministeriu sanulu resin ida no mos publiku no grupu alvu sira.
“Buat balu neebe ami hakarak foti katak, dezafiu sira neebe ami hetan mak ita nia maluk sira ho defisiensia Kontinua lamenta kona-ba inkonsistensia ita nia estadu no Governu nian kona-ba prinsipiu inkluzividade,” dehan Provedor ba jornalista sira iha salaun Vila Verde, Segunda (16/06/2025).
Fo ezemplu hanesan iha Dili, dezenvolvimentu ba estrada no espasu publiku sira seidauk konsidera asesu ba maluk sira ho defisiensia, iha administrasaun publika ita haree katak, promosaun oportunidade ba ema ho defisiensia sei minimu, no mensajen barak husi entidade publiku barak ba deit ema ho baibain, maibe ema ho defisiensia mensajen sira nee seidauk to tanba seidauk iha lingua jestual.
Reforsa, iha administrasaun dala ruma maluk balu ema ho defisiensia labele deskola ba iha repartisaun atu trata dokumentus hodi hetan subsidiu, tuir lo-loos nee entidades repartisaun nian mak lori servisu besik ba sira iha sira nia uma ka sentru akolamentu hodi halo tratamentu. No iha balu mos informa katak, iha komunikasaun atendimentu publiku, ofisial barak la hatoo komunikasaun ho meius neebe dignu, hakilar ida nee mak lakunas balun neebe sira hetan iha levantamentu nee.
Sublina, ho workshop neebe fahe hodi rona mos hanoin husi maluk partisipantes sira nia sujestaun, atu haforsa liu tan rekomendasaun sira neebe ikus mai PDHJ sira sei hatoo ba iha entidade sira hotu.
Provedor akresenta, kestaun sira nee iha Ministeriu balu halo, iha mos buat balu neebe sei aprezenta iha limitasaun orsamentu nian, ho orsamentu neebe limitadu Governu iha planu atu halo poupansa, tanba nee Ministeriu sira nee iha planu la tau konsetu inkluzividade hanesan prioridade ida neebe finansia atu lao ba oin. Tanba nee ema ho defisiensia, politika kona-ba inkluzaun laos prioridade iha Ministeriu balu, no ida nee mak sai hanesan dezafiu neebe sira hetan.
Nunee, Provedor seidauk bele temi Ministeriu ida neebe, maibe dehan deit husi Ministeriu sira nee hotu iha esforsu tanba iha planu ida nee, maibe sirkunstansia Ministeriu nian politika planu prioridade husi Ministeriu ida ba iha Ministeriu ida la hanesan. No buat neebe PDHJ hakarak rekomenda mak kualker politika neebe governu no Ministeriu hasai konsetu inkluzividade tenke integra iha laran.
Iha fatin hanesan, Jose Montero dehan, workshop ida nee atu kontinua oinsa ba oin planu neebe iha bele kontinua lao.
“Husi workshop ida nee hodi kontinua monitor, akompanha nafatin atu implementasaun ba planu asaun anual ema ho defisiensia nee atu lao tuir kada Ministeriu ida idak nia papel,” dehan nia.
Hatutan, ministeriu sira neebe hola parte nee Ministeriu Edukasaun mak nia programa barak liu kompara ho Ministeriu sira seluk, sira nia planu hamutuk 12 ho nia indikador lubuk ida neebe mak durante nee implementa.
Reforsa tan, workshop nee atu monitoriza progresu neebe Ministeriu sira halao nee too ona iha neebe, oinsa mak atu kontinua planu nee ba oin.
(ter)







