DILI, STLTIMORLESTE.com – Ema hotu iha direitu no obrigasaun hanesan atu partisipa iha atividade hotu, hodi promove sosiedade inkluzivu.
Kestaun mee Xefe Kaza Sivil, Jesuina Ferreira Gomes hatoo liu husi diskursu, iha Palasiu Prezidensial, Nicolau Lobato, Bairo Pite, Tersa (02/12/2025).
Nia dehan, iha tinan neebe selebra aniversariu ba dala-50 Proklamasaun Unilateral Independensia Timor-Leste nian, buat neebe mos parese imposivel iha tinan 1975, labele hanoin katak laiha mehi neebe imposivel no katak mehi mak komanda moris.
“Ita nia resposta ba ema hotu-hotu ho defisiensia tenke kontinua hanesan, Mai ita kontinua serbisu makaas atu halo mehi sira-nee sai realidade, Permite hau atu fo hanoin katak Timor-Leste hanesan parte ida ba Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu Ema ho Defisirnsia (CRPD), neebe reafirma dignidade, igualdade no direitu ba partisipasaun tomak sidadaun ida-idak nian.
Konvensaun ida-nee tenkeorienta ita-nia polítika publika sira, hodi promove sosiedade ida neebe inkluzivu duni,” dehan Xefe Kasa Sivil nee.
Nia afirma, partisipasaun sívika no polítika esensial hanesan ema ho defisiensia sira tenke bele vota, hetan konsulta no, bainhira sira hakarak, asume kargu lideransa nian, tanba demokrasia ida so kompletu bainhira rona ema hotu-hotu.
Iha mundu ida neebe dijital ba beibeik, inkluzaun ida-nee ezije katak informasaun online no servisu publiku sira, no mos material edukasional sira, tenke asesivel no hetan apoiu hosi teknolojia asistiva sira, hodi garante autonomia no oportunidade hanesan ba ema ho defisiensia sira.
“No ita labele haluha katak ema sira-nee barak sei hasoru nafatin forma diskriminasaun no violensia oioin. Responsabilidade Estadu nian atu garante protesaun, asesu ba justisa no polítika prevensaun neebe forte, atu nunee ema ho defisiensia ida-idak bele moris ho seguransa, respeitu no dignidade. Agora Timor Leste sai nuudar Estadu-Membru ASEAN ba dala-11, ita tenke foti inspirasaun husi ita-nia Martir no Kombatente sira husi Luta Libertasaun Nasional nia ezemplu, hodi liberta, liuhusi asaun konkreta, planu asaun no estratejia nasional, ita-nia kompatriota sira hotu ho defisiensia,” katak nia.
Atu liberta sira hosi prekonseitu, neebe labele eziste iha sosiedade ida neebe buka halo tuir ezemplu no pratika internasional sira neebe diak liu, ho tulun hosi parseiru dezenvolvimentu sira, hodi kumpri Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) neebe Konstituisaun adota no tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no ho Nasoins Unidas.
Atu liberta sira husi obstákulu, atu sira labele depende demais ba podér maternál ka paternál, ba Governu no ba autoridade nasionál sira.
Munisípiu sira, estabelesimentu publiku sira no komunidade eskolar sira tenke sai sensivel dahuluk ba nesesidade espesial sira. Sira besik liu ba povu, sira konhese realidade konkreta, no sira tenke sai proativu hodi buka solusaun sira neebe permite autonomia no asesu ba ema ho defisiénsia ba moris ksolok, produtiva no partisipativa, ho moris diak no sentidu integrasaun loloos.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Carme Ximenes







