Embaixador Yamamoto Realiza Resepsaun Enkontru ho Alumni Japaun

FOTO HAMUTUK - Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi, foto hamutuk ho alumni Japaun iha serimonia resepsaun enkontru alumni Japaun neebe realiza iha Embaixada Japaun, Pantai Kelapa, Dili. (Foto: STL/Mikael Mali Mau)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi hatete, to’o ohin loron estudante Timoroan liu nain 130 mak halao ona sira nia estudu iha nivel ensinu superiór nian iha universidade Japaun. Númeru ida nee inklui destinatáriu nain 36 hosi Bolsa Estudu MEXT, Ministériu Edukasaun, Siénsia no Teknolojia Japaun nian, estudante nain 17 iha Akademia Defeza Nasionál Japaun nian, partisipante nain 40 iha programa formasaun JICA nian ba tempu naruk, no bolseiru nain 35 tuir inisiativa JDS nian. Númeru partisipante sira nian kontinua aumenta tinan-tinan.

“Ami hein ho laran-haksolok atu simu tan antigu alunu sira iha ami nia komunidade,” dehan Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi, bainhira hato’o nia diskursu iha serimonia Resepsaun Enkontru Alumni Japaun nian iha Embaixada Japaun, Pantai Kelapa, Dili, Tersa (24/2/2026).

Embaixador Yamamoto Yasushi hato’o ninia apresiasaun sinseru ba alumni sira nia prezensa iha Resepsaun Enkontru Alumni Japaun nian nee.

Nia dehan, tinan ida-nee, estudante Timoroan nain haat (4) sei hahú sira nia estudu iha universidade Japaun nian. Entre sira, nain rua (2) sei tama iha programa Bolsa Estudu MEXT, enkuantu nain rua seluk sei tama iha Akademia Defeza Nasionál. Selesaun sira ba bolseiru sira JDS nían no estajiáriu sira JICA nian ba tempu naruk sei finaliza iha data tuirmai.

Aleinde nee, katak Embaixador Yamamato, inisiativa JENESYS, Rede Interkámbiu Japaun-Azia Leste ba Estudante no Foin-sae sira, permite ona individu joven liu 1,400 husi Timor Leste atu vizita Japaun dezde 2010. Iha deit tinan fiskál ikus nee, Timoroan nain 23 mak partisipa.

“Ami nafatin iha kompromisu atu haburas interkämbiu ema-ba-ema nian neebé metin entre ita-nia nasaun sira. Hau iha konvensidu tebes katak konfiansa interpesoål sai hanesan fatuk-inan ba relasaun bilaterál sira. Aleinde nee, hau fiar katak ensinu superiór maka instrumentál iha prosesu harii nasaun. Hafoin hetan benefisiu pesoál hosi estuda iha rai-liur iha Universidade Harvard tinan 32 liubá esperiénsia formativa ida neebé kontinua influensia hau to’o ohin loron-hau rekoñese valór klean hosi espozisaun internasionál. Hau iha konfiansa katak ita-boot sira-nia esperiensia akadémika iha Japaun sei hariku tebes ita-boot sira-nia futuru pesoal no Timor-Leste nian,” tenik Embaixador Yamamoto.

Embaixador Yamamoto hato’o parabéns no dezeju diak ba sira neebé hahú sira nia viajen akadémiku iha Japaun iha tinan ida-nee.

“Ba alumni sira neebé fila ona, mai ita kolabora nafatin ba futuru neebé nabilan ba Japaun no Timor-Leste. Mai ita selebra ita-nia realizasaun koletiva sira, tanba ita ida-idak halao papel hanesan ponte vital ida neebé halibur ita-nia nasaun rua,” dehan Embaixador Yamamoto Yasushi.

Iha fatin hanesan, Prezidente Asosiasaun Alumni Japaun nian iha Timor-Leste (AJATL), Cancio Monteiro, hato’o benvindu ho laran-manas ba Embaixadór foun Japaun nian iha Timor Leste, Yamamoto Yasushi.

“Ami agradese tebes ba apoiu kontinuadu husi Governu no povu Japaun, no ami rekoñese ho laran tomak dedikasaun no amizade neebé eis Embaixadór Japaun ba Timor Leste, Kimura Tetsuya hato’o durante nia servisu iha Timor Leste. Exelénsia, permite hau atu aprezenta badak ami nia asosiasaun no fahe rezumu ida kona-ba ami nia atividade sira,” katak Cancio Monteiro.

Nia hatete, AJATL ofisialmente estabelese iha loron 11 fulan Agostu tinan 2022. Hahú hosi neebá, sira nia membru sira envolve ativu hodi promove komprensaun no kooperasaun mútua entre Timor Leste no Japaun. Iha tinan kotuk, AJATL apoia ativamente promosaun programa bolsu estudu Japaun nian hanesan MEXT, JDS, Programa Bolsa Estudu ba Tempu Badak ba Investigadór Foin-sae sira iha rai-liur no Programa Finansiamentu NICT.
“Ami kolabora besik ho Embaixada Japaun hodi organiza atividade kulturál sira, inklui Festivál Japaun nian neebé halao iha fulan-Setembru liubá no hetan onra atu hasoru membru sira husi Kámara Konselleiru sira Japaun nian iha inísiu tinan ida-nee, iha-neebé ami fahe ami-nia esperiénsia sira kona-ba estuda iha Japaun no diskute kona-ba ami-nia kontribuisaun sira ba Timor-Leste hafoin fila ba rai-laran,” tenik nia.

Nia haktuir tan katak, to’o oras nee, bolseiru Timoroan barak liu maka hetan graduasaun husi universidade no programa akadémiku Japaun nian. Entre sira, liu 30 mak rejistu ona formalmente nuudar membru AJATL.

Tinan ida nee, katak Cancio, marka kompletasaun ba mandatu komisaun ezekutivu dahuluk nian, neebé sei konklui iha fulan-Agostu 2026.

“Ami nia atividade prinsipál tinan ida-nee nian sei sai Asembleia Jerál Daruak, durante neebé ami sei hili lideransa foun sira hodi kontinua asosiasaun nia misaun no vizaun. Kolega antigu alunu sira, hau fó-hanoin ho laran-diak ba ema hotu katak, tuir ita-nia estatutu, presiza rejistu ba adezaun atu bele vota ka eleitu iha asembleia neebé sei mai. Favór kumpre obrigasaun ida-nee, tanba ita-boot sira ida-idak nuudar lider potensiál ba asosiasaun ida-nee, organizasaun laós lukrativu neebé prevee atu sai rede alumni prinsipál neebé fó benefísiu ba Timor-Leste no Japaun,” informa Cancio Monteiro.

Nia esplika, asosiasaun antigu alunu sira-nee sai hanesan plataforma ida ba antigu estudante sira atu iha ligasaun nafatin, troka koñesimentu, fó apoiu ba matenek-nain foun sira, no kolabora ho instituisaun Japaun nian no promove inisiativa kulturál sira iha Timor-Leste. Ami hein ho laran tomak ba ita-boot sira-nia orientasaun no apoiu nafatin, no favór fiar katak AJATL prontu atu tulun no partisipa iha atividade saida deit iha ita-boot sira-nia lideransa neebé hametin liután amizade entre nasaun rua.

“Ikus liu, lori membru AJATL tomak nia naran, dala ida tan hau agradese tebes ba ita-boot, Embaixadór, ba ita-boot sira-nia kompromisu kontinuadu hodi halibur ami tinan-tinan. Kolega sira, membru alumni sira, señora no señor sira, favór ida, goza eventu ida-nee nia restu,” katak Cancio.

Entretantu, Alumni Hiroshima University, Laurensio Suni hatete eventu ida nee hanesan onra boot ida ba nia nuudar reprezentante ida ba graduadu sira 2025 nian. Hodi kolega bolseiru sira nia naran, nia hato’o agradesimentu sinseru ba Governu no Embaixada Japaun neebé fó oportunidade neebé folin-laek atu halao sira nia estudu sira liuhosi programa bolsu estudu distintu ida nee.

Iha okaziaun ida-nee, permite nia atu destaka sira nia apresiasaun klean liu ba Governu no povu Japaun nian. Primeiru: liuhusi inisiativa sira hanesan Projetu ba Bolsa Estudu Dezenvolvimentu Rekursu Umanu (JDS), Japaun hatudu ona kompromisu forte, konsistente ba dezenvolvimentu rekursu umanu iha Timor Leste. Apoiu ida-nee lao liu asisténsia finanseira; ida-nee reflete konfiansa, parseria, no vizaun ida neebé fahe ba dezenvolvimentu sustentável.

Segundu: Sira nia viajen akadémiku iha Japaun sai hanesan enrikesimentu intelektuál no mós transformasaun pesoál.

“Ami hetan benefísiu hosi ambiente akadémiku neebé rigorozu neebé promove dixiplina, hanoin krítiku, no inovasaun. Iha tempu hanesan, moris iha Japaun permite ami atu aprende valór importante sira hanesan pontualidade, responsabilidade, respeitu ba malu, no dedikasaun ba prinsípiu sira exelénsia nian neebé esensiál ba dezenvolvimentu nasionál,” katak nia.

Terseiru: Wainhira fila hikas mai Timor-Leste, laos lori deit grau akadémiku maibé mós koñesimentu, abilidade, rede profisionál, no valór sira neebé kompromete atu aplika iha ida-idak nia servisu fatin.

“Ami rekoñese tomak katak oportunidade ida-nee lori responsabilidade, koñesimentu no esperiénsia neebé ita hetan tenke tradús ba kontribuisaun konkreta sira iha ita-nia instituisaun nia laran. Ami iha kompromisu atu hametin governasaun, hadia padraun profisionál sira. no kontribui ho signifikativu ba dezenvolvimentu ita-nia rain nian. Ami sente orgullu atu serbí nuudar ponte amizade entre Japaun no Timor-Leste. Atu kooperasaun entre ita-nia nasaun rua kontinua metin liután ba benefísiu jerasaun sira iha futuru,” nia konklui.

Iha sorin seluk, Jose Ferdiano de Araujo Pereira (Ferdy) husi Munisipiu Lautem, hatete nia sente onradu no orgullu simu konvite espesiál ida-nee hosi Embaixadór Yamamoto Yasushi hodi tuir resepsaun ida-nee ba alumni sira hosi Akademia Militár Japaun nian neebé kompleta ona sira-nia edukasaun ho susesu iha Japaun.

Alumni sira nee remata ona sira nia estudu iha Japaun no oras nee fila ona ba sira nia rai moris fatin, prontu atu servi no kontribui ba nasaun no povu ida nee.

“Nuudar joven, hau mós iha mehi makaas atu sai soldadu ida neebé disiplinadu no profisionál iha futuru. Tanba nee, iha tinan 2025, hau partisipa iha prosesu selesaun ba Akademia Militár Japaun neebé halao iha Ministériu Defeza no Seguransa, neebé organiza husi Embaixada Japaun iha Timor-Leste,” katak Ferdy.

Hafoin tuir ezame, katak Ferdy, loron-loron nia reza, husu orientasaun no susesu ba Maromak, tanba dezde kiik nia iha mehi atu sai membru militár hodi defende ninia rain husi ameasa hotu-hotu.

“Hau hein ho laran tomak katak loron ida hau sei hetan susesu no hetan oportunidade atu estuda iha Akademia Militár Japaun nian, hanesan mós antigu alunu sira neebé ohin ita selebra. Ikus liu hato’o hau nia agradesimentu klean ba Sua Exelénsia Embaixadór Yamamoto Yasushi no pesoál embaixada tomak ba sira nia kooperasaun hamutuk ho Ministériu Defeza no Seguransa Timor-Leste hodi fó oportunidade ba juventude Timor-oan sira atu kontinua sira nia edukasaun iha Akademia Militár Japaun kada tinan,” tenik Ferdy.

Nunee mos, Jania Oriena Maia Martins hato’o agradesementu klean ba Sua Exelénsia Embaixadór Yamamoto Yasushi no pesoál embaixada tomak ba sira nia kooperasaun hamutuk ho Governu Timor Leste hodi fó oportunidade ba Estudante Timor-oan sira atu kontinua sira nia estudu iha Japaun.

“Hau nia agradesementu wain ba Embaixador Japaun ba Timor Leste, Governu no Povu Japaun neebe fo oportunidade ba hau bele kontinua hau nia estudu iha Japaun,” tenik nia.

(god/mik)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *