DILI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão halao abertura ba workshop ba ensinu superior sira iha Timor Leste (TL), tanba ensinu superior mak nuudar pilar fundamental ba dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian.
“Ho onra no satisfasaun boot mak hau simu mai Dili, distintu delegasaun ida nee husi rede Universitariu ASEAN nian. Ohin, ami haksolok atu halibur akademiku no espesialista tekniku sira husi ami nia rejiaun hodi troka konhesimentu no aprofunda kooperasaun hodi garante kualidade no exelénsia kualifikasaun ensinu superior iha TL. Timor Leste valoriza konhesimentu, kualifikasaun, no ensinu superior nuudar pilar fundamental ba dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian. Ami rekonhese papél vital neebe instituisaun akademika sira halao hodi forma futuru, influensia polítika sira (polítika diak sira) no kontribui ba sidadaun sira nia moris diak,” dehan PM, Xanana ba jornalista sira liu husi diskursu hafoin abertura workshop ba ensinu superior iha salaun Delta Nova, Komoro, Tersa nee (18/03/2025).
Xefe Governu afirma, konsolida orgaun garantia kualidade ida ba ensinu superior ho prestíjiu internasional, liu husi reforsu Ajensia Nasional ba avaliasaun no Akreditasaun Akademika (ANAAA), tanba nee mak dezafiu ida neebe simu no kompromisu ida neebe halo ona, partikularmente iha ambitu adezaun tomak ba ASEAN. Razaun prinsipál ida tansa makal Timor Leste buka atu adere ba ASEAN, mak atu sai parte ida husi istoria susesu asosiasaun ida nee nian, no la refere deit ba integrasaun ekonomika neebe boot liu ho merkadu rejional no global, no mos ba konfiansa no seguransa neebe adezaun ida nee fo ba kreximentu komersiu, investimentu estranjeiru no oportunidade empregu.
“Timor Leste aspira, liu-liu, atu halo parte iha aprosimasaun sentradu iha ema ASEAN nian. Aprosimasaun ida neebe permite partisipasaun publiku luan no propriedade ba asuntu sira ASEAN nian, aumenta rikusoin per kapita, hasae esperansa moris, no hadia rezultadu saude no edukasaun, hasai ema milhaun sira husi kiak. Transformasaun ida nee hetan ona liu husi harii konfiansa entre nasaun sira ASEAN nian no promosaun estabilidade, unidade no dame iha ita-nia rejiaun, hodi forma komunidade ida neebe ligadu ho kompromisu fahe ba toleransia, amizade no kooperasaun.Timor Leste hakarak sai parte ativu iha transformasaun ida nee, no ida nee depende tebes ba ita nia rekursu umanu no dezenvolvimentu ba ita nia potensial umanu. Governu identifika ona dezenvolvimentu umanu no kapitál sosial nuudar area investimentu prioridade, hamutuk ho diversifikasaun ekonomika, dezenvolvimentu infraestrutura, no governasaun diak. Hau fiar katak ita na adezaun iha ASEAN sei reforsa prioridade sira nee.Hau mos fiar katak, liu husi parseria ho ASEAN sei bele promove kualifikasaun exelente sira hodi alkansa prioridade sira nee . Oinsa hodi hametin ita nia instituisaun ensinu superior sira, hodi asegura katak sira oferese programa formasaun sira neebe mak adekuadu ba nesesidade ekonomiku no sosial nasaun nian, reputasaun akademika, dosente no pesoal peskiza nian neebe mak bele integra komunidade sientífika rejional no internasionál. Dezenvolvimentu Timor Leste presiza formasaun ba profisional médiu no superior sira neebe kualifikadu hodi hatan ba nesesidade sira iha futuru kona-ba industrializasaun no dezenvolvimentu ekonomiku, nunee mos preparasaun ba servisu espesializadu ba setor oin-oin dezenvolvimentu nian,” nia afirma.
PM Xanana akresenta, molok konklui tenke agradese publikamente ba Ministeriu Ensinu Superior, Siensia no Kultura (MESCC) ba nia inisiativa hodi dudu prosesu konsultasaun no kolaborasaun ho rede universitariu ASEAN nian. Iha konfiansa katak, MESCC servisu iha parseria ho dirijente universitariu sira no membru dosente sira, ANAAA no Rede Universitáriu ASEAN nian, bele garante kualidade no integridade husi instituisaun akademika sira no hadia kualifikasaun nasional sira.Hakarak kursu sira no kualifikasaun sira ensinu superior nian atu iha valor no rekonhesimentu laos deit iha nasional maibe mos iha nivel internasional. Hakarak proteje joven sira no estudante sira, hodi prepara sira ba entrada iha merkadu trabalhu nasional, rejional no internasional, no klaru, hakarak dezenvolve Nasaun.
Iha fatin hanesan, Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK), Jose Honorio Jeronimo da Costa Pereira dehan, sira hakarak ajuda TL, importante iha area kualifikadu, tanba nee mak universidade TL sira nian kualifikasaun neebe diak, bainhira integra aan ba ASEAN atu bele kompete ho universidade sira seluk iha ASEAN rasik, buat ida importante tebes ba ensinu superior iha TL, tanba prezensa husi peritus sira nee bele ajuda ensinu superior sira iha TL.
“Ohin worksop ida mais importante ba ensinu superior sira iha TL, tanba nee mak MESSK organiza ho Vise Ministra ASEAN no university, buat ida importante ba ita nian ensinu superior iha TL, ita konvida peritus nain 10, sira mai husi Malazia, Indonezia, Tailandia no Vietnam, sira mai fo workshop loron ida ba ita nian reitores no vise reitores sira iha TL,” nia afirma.
(jac)