BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Eviksaun neebe daudaun organiza husi Sekretariu Estadu Asuntu Toponimia Organizasaun Urbana (SEATOU) halo ba okupante espasu publiku sira hamosu tipu violensia 3.
Tuir obrservador ba Asuntu Sosial no Ekonomia, Helio Francisco da Costa katak, eviksaun neebe akontese husi kedas tinan 2024 too inisiu tinan 2025 fulan Janeiru neebe lideradu husi SEATOU, aplika ba komunidade okupante espasu publiku sira, hela iha mota ninin liu-liu area Fomento II nian inklui vendedores ambulante sira iha Munisipiu Dili, tanba obedese ba regras sira neebe Governu estabelese hakarak transforma Dili sai kapital neebe organizadu, maibe programa eviksaun nee rasik parte relevante sira halo violensia hasoru komunidade afetadu sira.
“Metodu eviksaun nee sein razoavel, tanba komunidade neebe sai vitima ba programa eviksaun neebe mak sira hamriik tuir regras admiti sira hodi halo violensia estrutural, violensia direita no violensia kultural,” hatete Helio ba jornalista sira iha Vila Antiga, Segunda (13/01/2025).
Observador nee esplika, violensia estrutural nee mosu tanba programa eviksaun nee rasik apoiu husi entidades relevante sira, liu-liu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) hodi ekipa jestaun merkadu sira hatudu bandalizmu iha prosesu sobu hodi muda komunidade afetadu sira.
Husi violensia estrutural nee halo komunidade afetadu sira trauma ho ofende moral no pisikolojia ba ekipa konjunta nia asaun sobu estragus afetadu sira nia sasan, maibe ekipa neebe lidera husi SEATOU halo asaun nee la sala, tanba SEATOU kumpri deit regras neebe Governu estabelese.
Nia sublina, violensia direita mak hanesan komunidade afetadu sira, liu-liu labarik, joven, estudante sira lakon sira nia hela fatin hodi kontinua eskola iha kapital Dili, sidadaun balu tenke lakon servisu, tanba laiha hela fatin atu kontinua servisu iha Dili, inklui mos negosiante ambulante sira lakon fatin hodi halo negosiu.
Enkuantu konsidera evikasuan nee rasik hamosu mos violensia kultural, tanba komunidade sira neebe hela iha Dili ho negosiu tipu la hanesan, balu faan iha dalan ninin no pinheira rai henek atu bele hetan osan sustenta nesesidade, maibe regras neebe aplika hasai sira husi fatin negosiu nee konsidera hamate kultural negosiu sidadaun ida nian, tanba lakon fatin ba buka moris nian.
Nunee Governu no Estadu Timor Leste iha kompetensia atu transforma sidade Dili livre husi okupante espasu publiku, maibe presiza kria uluk kondisaun hanesan prepara uma provizoriu hafoin sobu no muda afetadu sira, nunee labele iha vitima ba programa refere.
Tanba sidadaun neebe afetadu ba programa refere, maioria tan nesesidade ba buka moris no balu eskola, maibe tan deit hakarak sidade bonita, marzinalizadu sira nia direitu balu tenke lakon eskola no negosiu, tanba laiha hela fatin.
Maibe nia prefere, tuir lo-loos Governu no Estadu tenke hanoin ba komunidade hirak neebe okupa espasu publiku no hela iha mota ninin, tanba kuaze munisipiu hotu laiha kampu trabalhu, nunee sira hili area risku hodi hela atu buka moris halo negosiu no pinheira rai henek, maibe tan lei no regras Governu no Estadu tenke dignifika nia sidadaun sira.
(EST 2)