F-CFHD Lori Grupu Hortikultura Halao Estudu Komparativu iha CDC

Grupu hortikultura Hamabumor husi Postu Venilale liu husi F-CFHD halo estudu komparativu iha CDC Triloka Baukau Vila. (Foto:STL/Tomas Reis)

BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Fundasaun Sentru Feto Haburas Dezenvolvimentu (F-CFHD) lori grupu hortikultura Hamabumor husi Postu Administrativu Venilale, halao estudu komparativu iha Sentru Dezenvolvimentu Komunitariu (CDC) Triloka, Postu Administrativu Baukau Vila, Munisipiu Baukau.

Diretora Ezekutiva F-CFHD, Tereza Pereira esplika, objetivu husi estudu komparativu nee atu aumenta koinhesementu no ajuda membru grupu hortikultura refere, atu hatene difirensia no semelhantes hodi aumenta numeru produsaun no promove produtu lokal iha rai laran.

“Sira iha tekniku neebe diak, maibe estudu komparativu ida nee sira bele iha ona motivasaun ba sira nia perkembangan ba futuru nee bele ona iha kualidade, no kuantidade produsaun hortikultura neebe diak,” Tereza hateten ba jornalista sira, iha fatin estudu komparativu CDC, Triloka, Baukau, Tersa (11/11/2025).

Nia sublina, grupu hortikultura Hamabumor harii husi komunidade sira iha Suku Hatu-haco, Postu Venilale no suporta husi F-CFHD daudaun atividade hortikultura hahu lao ona iha tinan 2024.

Nia fundamenta, razaun F-CFHD suporta grupu hortikultura Hamabumor, tanba iha Timor-Leste pilar Agrikultura no Turizmu importante, maibe F-CFHD suporta grupu hortikultura Hamabumor hili pilar Agrikultura atu nunee produsaun hotu-hotu hahu prepara ona husi Aldeia no Suku, tanba daudaun Timor Leste ofisialmente adere ona ba ASEAN.

“Ita hatene katak Timor Leste agora tama ona ba membru ASEAN ita mos prepara aan, atu nunee iha produsaun neebe produtivu estabelese ba nia kuantidade,” Tereza akresenta.

Diretor CDC, Vicente Matos Belo komenta, Sentru Dezenvolvimentu Komunitariu harii prioridade formasaun ba area hortikultura nian no produz ona Timoroan barak sai profesional iha area hortikultura sistema modernu nian, tanba nee agradese ba F-CFHDL neebe lori ona membru grupu hortikultura Hamabumor hodi halao estudu komparativu iha CDC adapta sistema hortikultura modernu.

“Iha CDC ita koalia kona-ba tekniku modernu kuda ita bolu sistema pitagoras depois iha ida modelu foun halo rotasaun, ita kuda ona modo ita tenke seluk hanesan legun ga kacang kacang sira nee atu bele rekupera fila fali nutrisaun rai nian hodi nunee ita uza kontinua,” Vicente katak.

Aliende mos tekniku seluk mak fo hanoin ba membru sira atu evita utiliza adubu kimiku ba produtu sira neebe kuda, tanba bainhira utiliza abudu kimiku tinan 10 mai bele estraga rai nia bokur.

Xefe grupu hortikultura Hamabumor, Jorge da Silva Guterres konsidera estudu komparativu refere importante tebes ba membru grupu sira, tanba bele hetan esperensia foun hodi adapta sistema hortikultura modernu.

“Estudu komparativu ida nee importante ba ami oinsa ami ba aplika fali buat foun neebe mak ami haree iha nee, tanba iha ami nia grupu liga ba hortikultura hotu maibe nia tekniku lahanesan,” Jorge hateten.

Tuir Xefe grupu nee katak, mezmu membru sira husi grupu Hamabumor hatene kuda modo no seluk tan, maibe durante implementa la tuir tekniku hortikultura nian hodi la fo vantajen diak iha rezultadu koilheta, tanba nee estudu komparativu refere importante no bele hetan esperensia foun hodi aplika hikas iha grupu refere.

Entretantu grupu Hamabumor harii iha tinan2024 ho total membru hamutuk nain 20 iha Suku Hatu-haco, Postu Venilale, Munisipiu Baukau.

Jornalista: Tomas Reis
Editora: Carme Ximenes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *