Feto Barak iha Kapasidade Kualifikasaun Partisipa iha Dezenvolvimentu Nasional

Feto Potensial Merlinda Soares Pinto de Aquino. (STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Feto barak mak iha kapasidade kualifikasaun no iha abilidade hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasional Timor Leste.

Kestaun nee hatoo husi Feto Potensial Merlinda Soares Pinto de Aquino ba STL iha knaar nia fatin Timor Plaza, Sesta (23/05/2025).

Nia hatete, tuir nia haree ohin loron feto barak iha kapasidade hodi partisipa iha kontrusaun Estadu.

“Hau nia observasaun nuudar Feto potensial no partisipasaun masimu durante nee tanba feto sira agora iha kapasidade, kualifikasaun no abilidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional nee signifika feto barak mak involve sira nia aan iha servisu fatin-fatin hodi konbtribui ba prosesu dezenvolvimentu hanesan Ekonomia, Lideransa, Edukasaun, Politika, Asuntu servisu publiku,” dehan Merlinda.

Nia hatutan, feto sira iha Timor Leste no iha Mundu International, jeralmente hetan papel importante iha luta independennsia, direitu igualdade no dezenvolvimentu komunidade & nasaun.

Feto sira hatudu barani hodi inklina aan partisipa Feto iha Lideransa katak Feto sira neebe sai lider iha movimentu sosial no politiku.

“Konsistensia katak Feto sira iha tempu neebe susar maibe sira nafatin fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu rezilennsia katak Feto sira la senti kolen, maske enfrenta dezafiu barak,” katak nia.

Nia hatete, esperiensia neebe husik hela mak hanesan valor solidariedade katak feto sira aprende atu servisu hamutuk hodi aopiu malu.

Importansia Edukasaun katak Edukasaun papel ida hodi bele kontinua luta ba mudansa ba dezenvolvimentu ba povu & nasaun.

“Mensagen ba jerasaun foun sira katak, jerasaun foun sira bele aprende husi luta feto sira nian hanesan labarik sira tenke respeita no apresia istoria luta feto sira nian. Hakarak halo mudansa tenke hetan inspirasuan husi istoria feto maluk sira nebe husik hela mai ita hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun. Labele tauk tenke barani hodi fo ideia kritiku nebe konstrutivu hodi halo mudansa ba dezenvolvimentu nasional liu husi partisipasuan ba feto iha area oin-oin.

Nia hatutan, feto sira presiza sai ativu no kontribui liu tan iha dezenvolvimentu nasional mak presiza hasae kapasidade (Empowerment) iha area Edukasaun Feto sira presiza hetan Edukasaun neebe diak husi nivel primiariu too universitariu hodi iha kapasidade masimu bele partisipa ativu iha prosesu dezenvolvimentu.

“Treinamentu Profisional, partisipa iha kursu profisional kona-ba Agrikultura, Negosiu, Teknolojia & Setor Governamental, Envolvimentu Politiku no Sosial, Partisipasaun feto iha Lideransa, feto sira presiza oportunidade atu tama iha lideransa politika, komunidade no guvernu. Loos mane deit mak bele maibe feto mos bele, Advogadu Direitu Feto Kampanha ba direitu feto, protesaun husi violensia no promosaun igualdade jeneru,” katak nia.

Nunee mos eis Prezidente Rede Feto, Judite Dias Ximenes hatutan, ohin loron iha mudansa tanba uluk feto iha dapur deit agora feto barak asumi kargu importante sira.

“Feto sai visi Primeira Ministra, feto sai Ministra, Diretora no seluk tan, ida nee hatudu feto mos bele no feto mos iha kapasidade sai lideransa no bele lidera,” katak nia.

Aleinde nee Prezidente Republika, Jose Ramos Horta hatete, tuir Prezidente nia haree feto sira nia kapasidade diak liu mane, no feto mak sai lideransa bele halo mudansa.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *