Feto TL Foti Papel Kritiku Husi Luta Libertasaun Nasional

Prezidente Ezekutivu Rede Feto Timor Leste, Zelia Fernandes. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Feto Timor Leste (TL) foti papel kritiku husi Libertasaun Nasional depois indepedensia, agora kontinua kontribui ba dezenvolvimentu Estadu.

Lia hirak nee hatoo husi Prezidente Ezekutivu Rede Feto Timor Leste, Zelia Fernandes liu husi Konferensia Imprensa iha knaar Fatin Rede Feto Vera Cruz, Tersa (10/03/2026).

Nia hatete, iha Timor-Leste feto sira foti papel krítiku tebes iha luta ba libertasaun nasional. Depois de independensia, feto Timoroan sira kontinua ho determinasaun tomak kontribui signifikativu ba dezenvolvimentu pos-konflitu no prosesu konstrusaun estadu.

Prezidente Ezekutivu dehan atu hakotu silensia, hakotu violensia asaun konjunta ba direitu no justisa iha tinan 2026 Ksolok Loron Internasional ba Feto, 08 de Marsu no Feliz Aniversariu Rede Feto Timor ba dala 26, Rede Feto Timor-Leste.

“Ohin ita selebra feto sira-nia reziliensia, aten-brani, no forsa iha Timor-Leste no mos iha mundu tomak. Iha Timor-Leste, feto sira foti papel krítiku tebes iha luta ba libertasaun nasional. Depois de independensia, feto Timoroan sira kontinua ho determinasaun tomak kontribui signifikativu ba dezenvolvimentu pos-konflitu no prosesu konstrusaun estadu. Sira konsege asegura ona mudansa sosial no polítika oioin hanesan lei, polítika, no planu asaun nasional oioin hodi promove igualdade jeneru mos adota ona, hanesan Lei Kontra Violensia Domestika, Planu Asaun Nasional ba Violensia bazeia ba Jeneru (PAN-VBJ), Planu Asaun Nasional ba Feto, Dame no Seguransa, no Deklarasaun Maubisse,” dehan Prezidente RFTL.

Prezidente RFTL hatete, maske konkista sira-nee importante, servisu barak mak presiza halo nafatin atu feto no mane bele hetan igualdade no justisa iha Timor-Leste no iha mundu tomak. Ho aumentu autoritarizmu, konservatizmu relijiozu, no instabilidade polítika iha mundu, agenda igualdade jeneru no justisa nian mos iha ameasa laran.

Tema Loron Internasional ba Feto nian ba tinan nee mak Direitu. Justisa. Asaun. Ba Feto no Labarik-Feto Hotu, neebe fo hanoin kona-ba feto Timor-Leste nian sasin ba dezigualdade neebe klean, husi uma-laran too iha foti-desizaun.

Iha selebrasaun Loron Internasional Feto tinan nee laos deit selebra ho kor-roxu no ai-funan, hamriik ho fuan neebe todan hodi reflete ba situasaun oioin neebe feto maluk sira hasoru.

Zelia dehan Feto Timoroan sira hasoru vulnerabilidade bazeia ba jeneru iha uma-laran. Maske feto no labarik-feto sira mak nuudar autor prinsipal neebe halao servisu domestiku no reprodutivu, sira-nia servisu nee la selu no ema haree deit hanesan obrigasaun família nian. Besik 40 porsentu feto iha Timor-Leste mak hasoru ona violensia domestika, no maioria husi vítima no sobrevivente feto sira la halo keisa tanba tauk ba konsekuensia ekonomika no sosial.

Desigualdade jeneru iha edukasaun, saude, no partisipasaun ekonomika sei nafatin aas. Taxa literasia ba feto no labarik-feto sei kiik liu (68.8%) kompara ho mane no labarik-mane (72.5%). Taxa mortalidade inan iha Timor-Leste mak 413 husi moris-diak 100,000, neebe dala rua aas liu fali media mundial nian. Feto sira barak liu mak servisu iha sektor informal no prekarial (50.1%) kompara ho mane (39.2%).

Nunee mos Taxa partisipasaun forsa traballu feto nian iha deit 29.7%, neebe kiik liu fali mane sira-nian ho 50.1%.

Estatutu marital mos determina pozisaun feto no labarik-feto sira-nian iha família no sosiedade. Uma-kain neebe feto mak xefe konstitui besik kintu ida (1/5) husi total uma-kain hotu. Uma-kain sira-nee barak liu mak kiak, neebe halo kestaun kiak bazeia ba jeneru nee sai problema neebe seriu tebes.

Feto sobrevivente husi violasaun direitus umanus iha pasadu sei nafatin eskluidu husi prosesu foti desizaun. Feto no labarik-feto sira neebe hela iha area rural, feto ho difisiensia(disabilidade), feto LGBTQI+, no feto sira neebe moris ho HIV sei hasoru nafatin diskriminasaun no estigma.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *