FRETILIN Bolu Atensaun Governu Kuidadu ho Impaktu Ekonomia Husi Funu Mediu Oriente

Foto: Media PN

DILI, STLTIMORLESTE.com – Bankada Partidu FRETILIN iha Parlamentu Nasional (PN) bolu atensaun ba IX Governu Konstitusional atu kuidadu ho funu neebe akontese iha mediu oriente, tanba bele fo impaktu ba ekonomia Timor Leste.

Liu husi deklarasaun politika Deputadu Jose da Cruz deklara, Governu Timor Leste presiza tau atensaun ba efeitu husi konflitu entre Estados Unidos, Israel hasoru Irão iha medio oriente neebe bele lori impaktu mai Timor Leste.

“Funu ida nee sei lori efeito boot ba ekonomia mundial nian liu husi hasae folin ba komoditi importante sira, hanesan aihan, kombustivel, kria volatilidade ida makaas iha mercado financeira no paralisa movimento bens e servisu husi rejiaun ida ba rejiaun seluk liu-liu Timor Leste,” hatete Deputadu Jose da Cruz iha plenaria Parlamentu, Segunda (09/03/2026).

Nia hatutan, konfrontasaun militar nee la akontese deit iha area terrestre ka aero Irão no Israel nian, maibe okupa ona ba rota logistiku iha estreito Hormuz no oceano Indiku neebe durante nee serve hanesan rota movimentasaun ba roo sira neebe tula bens e servisu husi rejiaun ida ba rejiaun ida seluk.

Nia dehan, depois Israel no Estadus Unidus atake hasoru Iraun, autoridade Teheran hahu taka movimentu ro tula mini nian iha estreitu Hormuz neebe durante nee sai ponte ba movimentasaun maizumenos 20% husi necessidade global ba petroleu no gas nian,

Tan nee, nasaun sira neebe ninia ekonomia sei depende makas ba produtu importasaun husi nasaun seluk liu-liu Timor Leste sei afeita makas ba konflitu nee tanba la iha rezerva aihan no neebe sufisiente atu atende povu iha rai laran durante tempu naruk nia laran.

“Nasaun sira hanesan Timor Leste, neebe nia ekonomia no povu depende makaas ba iha importasaun bens e servisu husi rai sira seluk, sei enfrenta problema menus aihan, menus kombustivel no mos menus sasan necessidade primaria sira,” dehan nia.

Nia fundamenta liu tan katak, ema hotu-hotu la hatene funu iha medio oriente nee too bainhira mak bele hotu, tanba Irão, Israel no Estadus Unidus kontinua provoka malu, no laiha sinal katak sei iha redusaun konflitu iha tempo besik nia laran.

FRETILIN haree katak, cesar fogo nee labele akontese lalais, tan nee Timor-Leste, hanesan rai ida neebe depende tebes ba importasaun sasan necessidade baziku sira nian, sei enfrenta menus reserva kombustivel, menus reserva ai-haan no mos menus produtu sira seluk iha tempu sira besik mai nee nia laran.

“Nunee, iha biban ida nee, FRETILIN hakarak husu ba IX Governu atu esplika tok ba ita nia povu sira kona ba oinsa Governo ida nee nia plano emerjensia no mitigasaun hodi hasoru krize ida nee, no oinsa Governo bele asegura atu labele iha presu ida neebe as ba kombustivel iha Timor Leste karik eskalaun ba tensaun iha mediu oriente kontinua sai pior liu tan,” tenik nia.

Tuir relatoriu merkadoria external nian iha 2024, Timor Leste importa sasan sira husi rai liur ho valor US$ 954 milhões, no husi valor nee Timor Leste importa kombustivel no produtu mineral sira ho valor US$ 198 milhões.

TL mos importa fos ho valor US$ 95 milhões, neebe husi India deit. Aliende TL mos importa ho valor US$ 39,5 milhoes neebe nia rota distribuisaun nian nee sempre atravessa hela Oceano Indico, neebe daudaun nee sai tiha zona foun ba konfrontasaun militar nian.

Iha fatin hanesan, Deputada Bankada Partidu CNRT, Cedelizia Faria dos Santos apresia ho deklarasaun politika partidu FRETILIN neebe mak preokupa bo rezerva kombustivel neebe Timor Leste iha hodi responde ba nesesidade nasaun nian ligadu ho funu neebe akontese iha mediu oriente.

Maibe nia husu bankada partidu FRETILIN labele preokupa ho rezerva kombustivel neebe iha tanba empreza ETO neebe durante nee governu fo fiar deklara ona katak Timor Leste sei iha rezerva ba kombustivel hodi garante durante fulan hat nia laran.

“Hau akompanha deklarasaun politika partidu FRETILIN nian neebe mak preokupa tebes ho rezerva ba kombustivel, maibe hau akompania iha notisia neebe media sira fo sai, kompania ETO hatete katak ita Timor sei iha rezerva ba fulan hat nia laran,” hatan Deputada Cedilizia Faria dos Santos.

Cedelizia husu deputadu sira atu akompanha notisia neebe media sira publika, nunee bele hatene klean rezerva kombustivel neebe Timor Leste molok halo deklarasaun politika no labele politiza demais hodi halo populasaun sira hakfodak.

“Hau espera katak deputadu sira seluk bele loke fila fali notisia neebe media sira fo sai no bele rona direita Timor nia mina la hanesan ho nasaun vizinu neebe ita boot mensiona, neebe preokupa nee sim mais politiza demaziadu nee labele halo fali ita nia populasaun sira hakfodak,” katak nia.

Nunee mos Deputadu Bankada Partidu CNRT, Natalino dos Santos rekonhese funu iha media oriente sei fo impaktu ba timor leste maibe kolia kona ba presu mina sae nee sei fo benefisiu ba fundu rezerva neebe Timor Leste.

“Funu iha media oriente neeba nee nia efeitu sei mai maibe diak iha konkluzaun ida katak sei presu kombustivel mak sae nia efeitu nee mos ba dolar nee sei sae nafatin, maibe mina la iha ita bele hasoru krizi mundial tanba situasaun neebe ke iha,” katak deputadu Natalino.

(alb)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *