DILI, STLTIMORLESTE.com – Relasiona ho deklarasaun Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão neebe hatete atu rezolve fronteira maritima entre Estadu Timor Leste (TL) ho Indonezia, nunee Sosiedade Sivil sira husu atu rezolve ho espriritu nasionalizmu no patriotizmu.
“Ita haree PM nia komitmentu ida nee apresia tebes atu rezolve fronteira maritima entre TL ho Indonezia nian, nunee oinsa bele asegura rikusoin tasi nian, atu bele investe no dezenvolve fali ba dezenvolvimentu iha Timor Leste, maibe asuntu ida nee preokupasaun estadu, tanba nee husu atu rezolve no solusiona liu husi interese komun,” dehan Visi Diretor husi Asosiasaun HAK, Antonino de Limas ba jornalista sira iha nia knaar fatin Farol, Dili, Tersa (14/01/2025).
Maibe nia dehan, preokupasaun ligasaun ho maritima ka terrestre nee kompetensia estadu nian, tanba nee laos grupu tantu individu nian, nunee husi deklarasaun PM atu rezolve problema ida nee ba aspirasaun povu Timor tomak nian, maibe presiza hamutuk hodi rezolve.
Fronteira maritima entre Timor Leste ho Australia nian mos rezolve ho diak, entre Estadu Indonezia mos presiza duni atu rezolve, nunee husi parte seguransa Estadu Timor Leste bele asegura rikusoin rai nee nian too iha fronteira, hodi asegura liu tan ba ema ilegal sira nee kuandu mai foti ika iha idak-idak nia tasi (Ilegal Fishing).
Iha parte seluk, akademiku husi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), area Relasaun Internasional (RI), Fausto Afoco da Cunha hatete, fronteira terrestre ka maritima iha Estadu Timor Leste nian, nee povu Timoroan hotu nia preokupasaun, tanba presiza rezolve ho dignu, liu husi politika diplomasia komun.
Tanba setor relevante sira nee rikusoin Estadu Timor Leste, no fronteira neebe mak Indonezia nian nee ema nian, nunee husi stetmentu PM dehan atu rezolve preokupasaun nee importante tebes, hodi rezolve duni, nunee futuru jerasaun foun sira bele hatene, oinsa halo investe duni ba nia rikusoin iha nia rain rasik.
Entretantu Estudante Universidade Dili (UNDIL), Gazimiro Neto Soares dehan, Estadu Timor Leste nakonu ho rikusoin, hanesan mina, tasi no seluk tan, maibe oinsa mak bele lori rikusoin nee sai ba nia aan, nee importante, tanba nee lider rezistensia sira tenke iha desizaun unanimo hodi rezolve preokupasaun estadu nee ho dignu ba nia povu tomak.
(EST 1)