DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Jeral Organizasaun Nasaun Unidas (ONU), Antonio Guterres apresia g7+ nia ezistensia no diferensia tebes iha nivel global, ho nia objetivu kona-ba Dezenvolvimentu Sustentavel no Promove Pas.
Tanba konflitu sira neebe prolongadu, dezigualdade sira neebe aumenta no krize klimatika ida neebe makaas mak hamosu dezlokasaun no instabilidade, ho imi nia nasaun sira neebe dala barak aguenta susar sira nee labele ignora.
“Mundu labele husik ita boot nia xamada sira la hetan resposta. Ita presiza solidariedade ba solusaun sira, no ida nee mak espíritu husi paktu ba futuru neebe ita boot sira ajuda forma, paktu nee trasa dalan ida atu reforma kooperasaun dame no seguransa, hodi fo prioridade ba prevensaun konflitu, mediasaun no harii dame,” hateten Sekretariu Jeral (ONU), Antonio Guterres iha nia konferensia play mini zoom, iha CCD Dili, Sesta (11/04/25).
Nia hatete, justisa no instituisaun sira neebe forte tebes, maibe iha frajilidade sira sai klean liu tan iha mundu tomak.
Sekretariu ONU nee reafirma, hametin koordenasaun inklui kooperasaun hodi dezenvolve aprosimasaun inovadora sira no habelar oportunidade ba feto no joven sira.
Enkuantu paktu nee mos husu atu halo reforma ba arkitetura finanseira global liu husi banku dezenvolvimentu multilateral sira neebe boot liu no barani liu, hamenus divida neebe efetivu ba ekonomia frajil sira, estimulu ODS anual ida ho dolar milhaun rihun 500 no asesu diak liu ba finansa konsesional, hodi rekonhese vulnerabilidade sira liu husi indise Vulnerabilidade Multidimensional.
“Imi barak mak iha linha oin hodi haree tasi neebe sae no tempu neebe makaas ameasa moris no subsistensia sira. Enkuantu ita prepara ba COP 30, ita presiza haree nasaun sira nakfilak promesa sira ba asaun,”nia hateten.
Aleinde nee mos nasaun dezenvolvidu sira tenke hasae finansiamentu adaptasaun nian, presiza kontribuisaun sira ne’ebé signifikativu ba fundu ba lakon no estragu sira. No presiza konfiansa katak US$ 1.3 trilhaun sei entrega.
“Viajen iha tinan 15 nia laran hatudu mai ami katak solidariedade nuudar responsabilidade komun ida, enkuantu ita servisu atu hasoru dezafiu global sira no implementa paktu ba futuru, ita boot nia lian sira sei sai importante tebes atu hametin multilateralizmu, prevene konflitu no harii futuru ida ho dignidade no dezenvolvimentu sustentável ba ema hotu.
Iha okaziaun ida nee mos Sekretariu Jeral ONU sente kontente atu hatoo nia saudasaun sira ba enkontru Ministeriál g7+ ba dala 6 nian no aniversariu g7+ ba dala 15 inklu halo apresiasaun ba viajen inspiradora g7+ neebe mak durante nee sai simboliza kanek no konflitu nian no forsa no rezolusaun neebe presiza atu ultrapasa.
“Hau sente emosionadu tebes ho ita boot nia ospitalidade furak bainhira ita marka aniversariu g7+ nian ba dala 25 husi referendu independensia nian iha tinan kotuk. Ita boot nia ema sira komprende diak liu duke maioria kustu makaas husi frajilidade no servisu loron-loron nian hodi harii fali moris sira ho dignidade no esperansa. Ita boot nia organizasaun moris husi espíritu reziliénsia no objetivu no rekonhesimentu neebe fahe katak dame neebe dura mak fundasaun ba progresu. Iha tinan hirak nia laran ita boot sira defende ona kooperasaun, solidariedade no solusaun sira neebe lidera husi nasaun Timor Leste,” nia hakotu.
EST 3