DILI, STLTIMORLESTE.com – Governador Banku Sentral Timor Leste (BCTL – sigla português), Helder Lopes ho Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta diskute fundu minarai oinsa bele hetan retornu hodi tulun sosial.
Bainhira remata hasoru malu, Governador BCTL, Helder Lopes ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairo Pite, Dili, Segunda (10/03/2025) hatete, hasoru malu ho Prezidente Republika hodi diskute kona-ba fundu minarai.
“Ohin ami diskute sobre oinsa mak ita kontinua maksimiza returnu ba ita nia fundu minarai, maibe iha tempu neebe hanesan mos returnu nee laos retornu finanseiru deit mak ita hetan, maibe halo nusa mak bele hetan retornu finanseiru no returnu ekonomiku hodi tulun sosial, entaun iha inisiativa balu neebe ami koalia iha neeba, hanoin rua neebe fundamental tebes ami halo diskusaun klean mak halo nusa para ita bele hahu hanoin ona halo diversifikasaun ba ita nia fortofoliu de investimentu laos haree husi klase asset neebe ita atu investe, tanba agora daudaun ita investe titulu no asoens maibe ita haree mos oinsa ita investe merkadu sira neebe diferente ka ita bolu diversifikasaun merkadu,” dehan Governador.
Governador dehan, agora daudaun investe deit fundu ekonomia iha avansadu sira, ekonomia merkadu emerjente sira seidauk konsidera atu halo investimentu, tanba lei Timor Leste seidauk fo biban.
“Aproveita oportunidade ida nee hau hakarak hatoo ba iha publiku hatoo ba povu sobre ita nia fundu minarai too fim de Dezembru 2024 ninia balansu mak 18.27 bilhões, iha 2024 ita hetan ninia retornu hamutuk 1.2 bilhões, maibe enkuantu komulativu husi retornu investimentu fundu minarai nee hamutuk 10.26 bilhões, nee dezde ita estabelese fundu too fim de Dezembru 2024 ninia komulativu diretor no investimentu mak 10.26 bilhões,” katak nia.
Nia hatete, total levantamentu neebe mak halo ona hodi finansia despeza estadu dezde 2006 ho 2007 rohan husi 2024 nia hamutuk 17.4 bilhões nee total levantamentu neebe dada husi fundu minarai hodi finansia despeza publika.
“Por enkuantu ida nee mak ita nia balansu too iha nia rohan 2024 nia 18.27 bilhões, ida nee mak ita nia situasaun fundu minarai nia, por enkuantu ita espera katak merkadu nafatin favorese mai ita atu nunee ita hetan retornu neebe diak hodi nunee ita nia fundu nee kontinua eziste atu finansia ita nia despeza publika ba longu prazu, tanba saida mak hau dehan merkadu, espera merkadu nafatin favorese mai ita tanba agora daudaun retornu fundu minarai mak fo osan barak liu duke osan husi faan mina no gas,” katak nia.
Tanba nee mak estratejia investimentu tenke asegura katak nafatin hetan retornu neebe sufisiente hodi finansia despeza annual kada tinan.
“Materia terseiru neebe hau ho prezidente koalia mak sobre ita nia dezempenhu ekonomiku Timor Leste nia, tanba nee mak banku sentral prepara ona relatoriu dezempenhu ekonomiku Timor Leste 2024, neebe Sesta feira semana oin sei lansa husi banku sentral hamutuk ho Governu neebe sei iha neeba hatudu ita nia dezempenhu ekonomiku tinan kotuk nia,” katak nia.
Nia mos relata katak, iha relatoriu nee hatudu katak Timor Leste nia kresementu ekonomiku 2024 sae husi 2.4% iha 2023 ba 4% iha 2024 ida nee hatudu ekonomia Timor krese hahu hametin ninia rezilensia hasoru soke ka sok neebe dala ruma influensia kria turbulensia ba kresementu ekonomia.
“Saida mak kontribui ba kresementu ekonomia 2024 neebe atinji 4% mak primeiru despeza publika ka despeza Governu nia neebe momentu neeba iha 2024 neebe ke aumenta laos orsamentu deit maibe despeza atual mos, ezekusaun aktual neebe sae nee kontribui ba kresementu ekonomiku liu husi kanaliza, no mekanizmu 3, ida mak despeza Governu nee rasik kontribui ona ba ita nia kresementu, no despeza Governu nee estimula investimentu setor privadu depois despeza Governu liu liu konsumu Governu no transferensia ida nee suporta konsumu agregadu,” dehan nia.
Ida tan neebe importante mak industria finanseria mos fo kreditu neebe natoon ba setor privadu sira iha tinan kotuk ida nee mos kontribui ba dezenvolvimentu ekonomiku liu-liu kresementu 4% iha tinan kotuk.
Ida tan neebe kontribui ba kresementu ekonomiku 4% mak investimentu setor privadu maske sei kiik, maibe observasaun banku central nia hatudu katak sira nia kresementu nee krese ka aumenta iha tinan kotuk.
Nunee mos kona-ba sasan folin sae iha tinan kotuk media presu durante tinan ida tomak nee 2% ital.
Helder dehan, husi prespektiva de kontrola sasan nia folin iha tinan kotuk Governu nomos entidade relevante sira konsege jere sasan nia folin ho diak, tanba menu tun ba 2% ital kompara ho 8% ital iha 2023.
Nia hatutan, ba fali setor externu ou komersiu externu ida nee presiza servisu makaas tanba husi despeza Governu neebe aumenta, nee aumenta mos osan neebe aumenta sai ba rai liur liu husi importasaun sasan mai, tanba nee presiza servisu kontinuan makaas liu-liu Governu ho entidade publiku no setor hotu-hotu para hasae produtividade rai laran, sosa iha rai laran hodi nunee hamenus tiha importasaun atu nunee osan nee hela iha ekonomia kria empregu ba sidadaun sira iha rikeza ba nia ema.
Iha hasoru malu nee Prezidente Republika Jose Ramos Horta interesante tebes atu hetan atualizasaun husi banku sentral sobre lalaok ekonomia nomos jestaun fundu petroliferu nomos dezenvolvimentu investidor finanseiru iha rai laran.
(eme)