Governu Japaun Finansia Orsamentu Besik US$ 500.000 ba Projetu Hasae Kualidade Servisu Saude Materna

FOTO HAMUTUK- Ministra Saude, Elia Antonio de Araujo dos Reis Amaral, Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi, Reprezentante ONG Frontline iha Embaixada Japaun iha Timor Leste, Kawaguchi Yohei no Diretor Servisu Saude Munisipiu Bobonaro, Gil Bernardo Vicente no sira seluk foto hamutuk iha ambitu asinatura kontratu asistensia subvensaun ba projetu ONG Japaun nian ho titlu “Hasae kualidade servisu saude maternal liu hosi kapasitasaun ba profesional saude no hadiak fasilidade iha Munisipiu Bobonaro” ba faze daruak, neebe realiza iha Embaixada Japaun, Pantai Kelapa, Dili. (Foto: STL/Mikael Mali Mau)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Governu no povu Japaun liu husi nia Embaixada iha Timor Leste ho ONG Japaun Frontline asina kontratu asistensia subvensaun ba projetu ONG Japaun nian ho titlu “Hasae kualidade servisu saude maternal liu husi kapasitasaun ba profisionál saude no hadiak fasilidade iha Munisipiu Bobonaro” ba faze daruak ho total orsamentu besik US$ 500.000.

Serimonia asina projetu refere entre Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi no Reprezentante ONG Frontline iha Embaixada Japaun iha Timor Leste, Kawaguchi Yohei neebe realiza iha Embaixada Japaun, Pantai Kelapa, Dili, Kinta (12/2/2026).

Iha serimonia nee, Ministra Saude, Elia Antonio de Araujo dos Reis Amaral, SH no Diretor Servisu Saude Munisipiu Bobonaro, Gil Bernardo Vicente mak sai testemunha ba asinatura projetu ho titlu “Hasae kualidade servisu saude maternal liu hosi kapasitasaun ba profesional saude no hadiak fasilidade iha Munisipiu Bobonaro” ba faze daruak.

Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi, liu husi nia diskursu hatete nia haksolok tebes atu sai uma nain ba serimonia asinatura ba tinan daruak no ikus ba projetu “Hasae Kualidade Servisu Saude Materna liu husi Fortalesementu kapasidade medika no melloramentu fasilidade iha Munisipiu Bobonaro ba faze daruak, neebe sei implementa husi Frontline no finansia husi Governu no Povu Japaun, ho total orsamentu besik US$ 500.000.

“Hau haksolok tebes atu sai uma nain ba serimonia asinatura ba tinan daruak no ikus ba projetu “Hasae Kualidade Servisu Saude Materna liu husi Fortalesementu kapasidade medika no melloramentu fasilidade iha Munisipiu Bobonaro ba faze daruak, neebe sei implementa husi Frontline no finansia husi Governu no Povu Japaun, ho total orsamentu besik $500.000,” dehan Embaixador Yamamoto Yasushi.

Nia dehan, politika asistensia ba dezenvolvimentu Timor Leste nian alina ho Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Timor Leste nian, neebe fo prioridade ba setor saude hodi hodi hadia Timoroan sira nia moris. Partikularmente, Governu Timor Leste iha objetivu atu habelar asesu ba kuidadu maternu ho kualidade no kapasita komunidade sira hodi kontribui ba melloramentu saude materna nian, neebe trasa ona iha Planu Estratejiku Nasional Setor Saude.

Nia haktuir tan katak, iha setor saude lokal, maioria fasilidade saude sira enfrenta difikuldade atu funsiona ho efetivu prinsipalmente tanba espasu limitadu, no fornesimentu enerjia neebe inestavel. Bobonaro duranre nee hasoru dezafiu oi-oin inklui falta asesu ba kuidadu saude durante tempu udan.
Maski taxa prezensa ba kuidadu antenatal mak 56%, aas liu media nasional 43%, taxa mortalidade materna no neonatal aas nafatin, no taxa partu iha fasilidade saude nafatin kiik.

Tuir Embaixador Embaixador Yamamoto Yasushi, dezde 2002 Japaun apoia ona saude maternu-infantil liu husi organizasaun internasional, JICA, Japaun, no ONG lokal sira. Atualmente, Japaun konstrui hela departamentu sirurjiku no prinatal sira iha Ospital Nasional Guido Valadares. Iha parseira ho UNFPA, Japaun halao ona renovasaun no formasaun, inklui iha Centro da Saude Communitario (CHC) Lolotoe, Bobonaro.

Nia esplika tan katak, Frontline nuudar ONG Japaun nian ida neebe presta apoiu ba iha setor saude dezde maizumenus tinan 1999, molok Timor Leste restaura ninia independensia.

“Iha ambitu Eskema Asistensia Finanseira ba Projetu ONG Japoneza nian, sira implementa ona sira nia projetu iha Dili, Ermera, no Bobonaro. Hau rona ona feedback pozitivu kona ba formasaun ekografia no fornesimentu ekipamentu ultrasonografia iha Ermera, neebe reflete impaktu pozitivu husi sira nia atividade,” dehan diplomata Japaun nian nee.

Embaixador Yamamoto Yasushi mos dehan, iha projetu nee Frontline hakarak mellora kualidade servisu saude materna nian no kontribui ba redusaun mortalidade materna no neonatal iha Bobonaro. Atividade prinsipal sira maka instalasaun sistema enerjia solar iha instalasaun mediku oioin no formasaun ba profisionais sira ultrasonografia nian iha ezame pre-natal sira. ONG Japoneza nee mos sei realiza formasaun komunikasaun ba pesoal mediku sira no implementa klase inan nian iha kolaborasaun ho grupu apoiu maternu UNFPA nian.

“Hau hein katak pesoal mediku sira, inan isin rua sira, sira nia parseiru sira, familia no komunidade sira hotu hetan konhesementu valiozu liuhosi projetu ida nee, hodi lori ba salvasaun ba vida barak liutan. Hau dezeja ho laran tomak ba susesu projetu ida nee nian,” nia konklui.

Iha fatin hanesan, Ministra Saude, Elia Antonio de Araujo dos Reis Amaral hatoo apresiasaun klean ba povu Japaun nia apoiu signifikante hodi tulun Governu Timor Leste no Ministeriu Saude.

“Espera katak ho projetu bele hasae kualidade servisu saude maternal liu hosi kapasitasaun ba profesional saude no hadiak fasilidade iha Munisipiu Bobonaro,” dehan Ministra Elia.

Entertantu, Reprezentante ONG Frontline iha Embaixada Japaun iha Timor Leste, Kawaguchi Yohei, hateten ONG Japaun Frontline simu dolar Amerikanu 506,730 hosi Governu Japaun nian, subsidiu ida iha “Asistensia Subvensaun ba Projetu ONG Japaun nian.
Nia dehan orsamentu nee sei utiliza hodi implementa projetu ho titulu “Hasae Kualidade Servisu saude maternal liu hosi kapasitasaun ba profesional saude no hadiak fasilidade iha Munisipiu Bobonaro faze daruak.

“Projetu ida nee ho objetivu atu apoiu inan no labarik sira neebe hela iha area rural hodi hasae konhesementu tantu profesional saude no membru komunidade, sei ajuda proteje bebe foin moris no kontribui ba dezenvolvimentu sustentavel sistema kuidadu saude Timor Leste nian,” dehan Kawaguchi Yohei.

Nia dehan, hanesan parte ida hosi parte dahuluk, frontline implementa atividade oioin iha Munisipiu Bobonaro husi tinan 2025 to’o Marsu 2026 hodi ajuda kria ambiente ida iha neebe inan isin rua barak liutan bele esperiensia partu ho seguru.

Hirak nee inklui orientasaun kuidadu antenatal ba profesional saude sira, klase ba inan isin rua sira, atividade sira hanesan sensibilizasaun ba komunidade no monitorizasaun ba pratika triajen ekografia/ultrasonografia nian hosi profesional saude sira neebe partisipa iha formasaun ekografia/ultrasonografia tinan 2024 nian.

Alein de nee, aneksu sala maternidade nian ida neebe konstrui ona iha SSK Lourba, neebe hein atu apoiu partu sira neebe seguru no sai hanesan sentru komunitariu ba informasaun kona ba isin rua no partu.
“Esforsu hirak nee ho objetivu atu hasae kualidade servisu saude nian no infantil iha Munisipiu Bobonaro. Atu sustenta no habelar realizasaun sira nee, Governu Japaun no Frontline konkorda ona atu implementa faze daruak husi projetu nee,” dehan nia.

Tuir nia, iha faze daruak nee, atividade sira sei kontinua iha Munisipiu Bobonaro tomak. Aleinde workshop kuidadu antenatal neebe lao hela ba profesional saude sira, promosaun klase inan sira ba inan isin rua sira, no atividade sira sensibilizasaun komunitaria nian, projetu nee sei fornese mos formasaun ekografia/ultrasonografia ba profesional saude sira, instala sistema enerjia solar iha fasilidade saude sira neebe ho fornesimentu eletrisidade la estavel no apoiu dezenvolvimentu matadalan nasional sira ba klase inan sira nian.

“Atividade sira nee sei halao iha koordenasaun besik ho Ministeriu Saude, Munisipiu Bobonaro, no Departamentu Saude Bobonaro hodi garante katak, maski projetu nee remata ona, profesional saude lokal sira bele kontinua inisiativa sira nee laho perturbasaun,” hatete Kawaguchi Yohei.

Nia dehan, liuhosi projetu nee maizumenus inan isin rua hamutuk 2,500 iha Munisipiu Bobonaro hein atu hetan benefisiu husi antenatal neebe diak liu. Aleinde nee, dezenvolvimentu no lansamentu nasional ba matadalan klase inan nian hein atu fo benefisiu ba ema liu 100,000 iha nasaun tomak.

Nunee mos Diretor Servisu Saude Munisipiu Bobonaro, Gil Bernardo Vicente
lori povu Bobonaro nia naran hatoo agradese ba Governu no povu Japaun neebe ho domin tomak apoiu Timor Leste, espesial ba povu Bobonaro iha setor saude nian.

(mik/ger)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *