DILI, STLTIMORLESTE.com – Governu Japaun iha komitmentu boot atu apoiu Timor Leste, maibe presiza proposta ruma husi Governu.
Kestaun nee hatoo husi Embaixador Timor Leste ba Japaun Elidio Ximenes ba jornalista sira, bainhira remata halo enkontru ho Prezidente Republika Jose Ramos Horta iha palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite, Tersa nee (05/08/2025).
Embaixador hatete, Governu Japaun iha komitmentu boot hakarak apoiu Timor Leste, maibe presiza iha proposta ruma nunee Governu Japaun bele fo apoiu.
“Governu Japaun iha komitmentu boot hakarak atu ajuda ita, mais depende ba ita mak hatama proposta, ita tenke hatama proposta, laiha ida mak koalia ba malu sein surat tahan ida, ita tenke halo proposta hodi sira ajuda liu-liu alat berat sira nee,” katak Embaixador.
Embaixador TL ba Japaun hatete, Governu Japaun sira nia komitmentu boot hakarak atu ajuda Timor Leste, maibe depende tenke hatama proposta, laiha buat ida neebe koalia ba malu sein surat tahan, tenke halo proposta.
“Hanesan imi haree sira ajuda alat berat sira nee mos esforsu ida neebe VIII Governu hau hamutuk ho Hermenejilda IJE 26 unidade foun neebe esforsu neebe ita halo mos, ita loby sira, ekipamentu neebe uluk husik hela mai ita antigu hotu ona, entaun hau husu fali ba sira. Hermenejilda IJE, nia halo proposta ida, ikus 26 unidade alat berat tinan liu ba nee sira haruka mai. Ida nee hatudu katak Japaun nia komitmentu atu ajuda Timor nee as,” katak Embaixador.
Aeroportu Internasional Nicolau Lobato Komoro, iha VIII Governu iha tiha ona, Embaixador ba kompleta, kontinua loby, tanba pro no kontra, iha TL ema ladun hatene, mais iha Japaun ema tau tiha ona osan tenke halo ona.
“Maibe ita nia dada too ikus foin daudaun nee mak jadi, ida nee mos esforsu maibe sira tau ona osan, prosesu mak lentu oituan, maibe ikus konege lao duni,” katak Embaixador.
“Antes hau ba mos kona-ba ita nia moras neebe aas tebes-tebes iha Timor ida mak bebe ho inan, depois kankru susun, iha mos moras kona-ba fuan, depois ikus sira mos tau iha komitmentu boot kontinua halo mos hospital andar haat iha HNGV liu-liu pediatria ba inan feton no bebe ninian. Junu liu ba nee mai loby tan sira mos prontu atu fo sira nia espesialista ba kankru susun no mos moras fuan ninian. Ohin hau relata ida nee mos ha Prezidente Republika katak sira mos ita nia kooperasaun deit entre ninisteriu rua kontinua follow-up, sira neebe troka fila fali hau, kontinua ida nee, tanba ema prontu hakarak atu ajuda ita, haruka sira nia espesialista mai, agora ita presiza akordu ruma, ida nee hau hatoo ona ba Prezidente Republika karik iha tempu badak sai hatoo ida nee ba Primeiru Ministru, ho Ministru relevante atu bele haree mos asuntu pendente lubuk ida neebe sei iha. Ida fali hau hatoo ba Prezidente Republika kona-ba industria ikan ninian, ida nee mak importante liu, ohin hau dehan ba Prezidente Republika se bele ida nee ita bele haree liu-liu. Tanba ita iha ikan, ita iha tasi maibe tinan-tinan ita lakon osan peska ilegal nee purvolta tuir dadus neebe Banku Mundial fo sai US$ 200 milhões resin nee osan. Saida mak ita seidauk iha, presiza deit mak ro patrolla ida, nunee halo patrollamentu ba ita nia tasi,” katak nia.
Nia hatete, investor Japones sira mos hakarak atu mai, laiha seguransa ema atu halo investimentu mos tauk, entaun ida nee mak ipresiza atu tau oinsa bele koloka. Sira mos prontu atu ajuda ro ba halo patrollamentu nian, ohin hatoo tiha ona ba Prezidente Republika, Governu Japaun mos prontu hakarak atu ajuda, karta, Sira bele oferese ro nee signifika seguransa iha ona, bainhira seguransa iha signifika setor privadu Japones mos bele mai halo investimentu kona-ba ikan ninian.
(eme)







