DILI, STLTIMORLESTE.com – Governu Japaun no CARE Internasional Japaun sei kontinua sira nia apoiu ba agrikultor rural no komunidade sira iha Postu Administrativu Atsabe, Munisiplu Ermera.
Embaixador Japaun ba Tamor-Leste, Yamamoto Yasushi no Diretór Nasional CARE International Japaun, Kodama Mitsuya, asina kontratu subvensaun ho orsamentu total USD 340,000.
Serimonia asina kontratu nee halao iha Embaixada Japaun, Pantai Kelapa, Dili, Tersa (17/2/2026).
Diretor Jeral Agrikultura, Ministeriu Agrikultura, Pekuaria, Peskas no Floresta, Dr. Martinho Laurentino Soares no Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Ermera, Jose Martins dos Santos sai sasin ba asina kontratu subvensaun ba tinan daruak no ikus ba projetu dezenvolvimentu rural Atsabe hodi hadia subsistensia no pratika alimentasaun saudavel, neebe sei implementa husi CARE Internasional Japaun no finansia husi Governu Japaun ho orsamentu $340,000.
Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi Yasushi, iha nia diskursu hatete katak nia haksolok tebes atu sai uma nain ba serimónia asinatura ba tinan daruak no ikus ba projetudezenvolvimentu rurál Atsabe hodi hadia subsisténsia no prátika alimentasaun saudavel, neebé sei implementa husi CARE International Japaun no finansia husi Governu Japaun, ho orsamentu totál maizumenus $340,000.
Nia dehan, projetu ida nee sei foka liu ba agrikultura, empodera feto, no pratika alimentasaun saudavel. Timor-Leste kontinua hasoru dezafiu iha área sira-nee no Japaun fo apoiu ba nasaun nee iha tinan barak nia laran.
Ezemplu, iha setór agrikultura, Japaun fó apoiu kleur ona ba projetu kultivasaun kafé no ai-funan, inklui iha Ermera, no mos kuda modo, produsaun hare no promosaun halo adubu. Kona-ba igualdade jéneru, durante ne Japaun apoia inisiativa sira ba kapasitasaun no harii ona fasilidade ba protesaun feto no labarik sira.
“Kona-ba prátika nutrisionál sira, Japaun apoia ona projetu hadia nutrisaun oioin foka ba inan no labarik sira neebé ho malnutrisaun no rendimentu kiik liuhosi organizasaun internasionál sira no ONG Japaun nian,” dehan Embaixador Yamamoto Yasushi.
Nia haktuir tan katak, Japaun mós apoia ona saúde inan no labarik nian iha Ermera, liuliu kolabora hamutuk ho UNFPA hodi renova sentru saúde komunitária sira iha Atsabe no Hatulia, no hamutuk ho ONG Japaun nian hodi fornese treinamentu kona-ba ultrasonografia.
Embaixador Yamamoto Yasushi mos hatete CARE Internasionál Japaun foka ba igualdade jéneru no empoderamentu feto no labarik-feto sira, no husi kedas tinan 2016, CARE International Japaun implementa ona projetu sira iha Atsabe ho apoiu finanseiru hosi governu Japaun.
“Karakteristika distintu ida husi sira nia projetu sira maka estabelesimentu Asosiasaun Rai no Empresta Komunitáriu, neebé permite membru sira atu poupa osan no asesu ba empréstimu sira, nunee promove atividade sira subsisténsia nian, inklui negósiu kiik sira,” katak Embaixador Yamamoto Yasushi.
Embaixador Yamamoto Yasushi sublinha tan katak sira mos tenta ona atu halo tranzisaun hosi agrikultura neebé dependente ba udan ba produsaun tinan tomak liuhosi hadia fasilidade bee nian no introdúz sistema irigasaun gota nian.
Nia kontinua, projetu ida-nee, neebé sei hahú iha fulan oin, ho objetivu atu fó apoiu ba familia sira neebé vulneravel iha Atsabe hodi hetan meius subsisténsia neebé sustentável liután. Sei halao atividade treinamentu, inklui irigasaun agríkola, kuda ai-horis, jestaun ba Asosiasaun Rai no Empresta Komunitáriu, sensibilizasaun ba jéneru, nutrisaun, no prátika pós-kolleita ba armazenamentu, konsumu uma-kain, no fa’an iha merkadu. Sira mós sei partisipa iha reabilitasaun estrada.
“Ami hein katak feto barak liután sei hetan oportunidade oioin liuhosi projetu ida-nee no povu Atsabe sei hetan liután koñesimentu no abilidade iha área agrikultura no nutrisaun, atu nunee sira bele goza moris ida neebé diak liu. Ami dezeja susesu barak ba projetu ida-nee,” nia konklui.
Entretantu, Diretor Nasional husi CARE Internasional Japaun, Kodama Mitsuya, liuhosi nia aprezentasaun hatete, CARE Intemasional Japaun implementa projetu HAFORSA iha Atsabe dahuluk ho apoiu finanseiru husi Japaun husi tinan 2016 too 2019, ho objetivu atu hametin agrikultór sira-nia moris agrikola no hasae feto sira-nia partisipasaun iha atividade ekonomika.
Nia dehan, liuhusi harii rezultadu sira hosi projetu dahuluk mak, kontinua atividade hirak nee sai hanesan ares tarjetu ba ema sira iha Atsabe.
Nia esplika katak, iha tinan 2026, projetu nee mos kontinua hetan apoia agrikultór sira hodi hasa’e produsaun agrikola, hametin feto sira-nia empoderamentu ekonomiku no hadia nutrisaun uma-laran liuhosi promosaun dieta saudavel no prátika tein nian. Foku ida nafatin atu apoia agrikultór sira-nia tranzisaun hosi subsisténsia ba agrikultura orientadu ba merkadu liuhosi adosaun tékniku agrikultura neebé diak no inovativu.
Nia haktuir tan katak iha komunidade balun iha Atsabe, asesu limitadu ba bee agrikola tradisionalmente fo difikuldade ba atividade to’os durante tempu bailoron. Atu rezolve dezafiu ida-nee, CARE International Japaun apoia estabelesimentu grupu agrikultór haat no konstrui sistema fornesimentu bee agrikola, hodi permite agrikultór sira atu kuda ai-horis ortikultura nian iha tinan nee tuir mai. Grupu jestaun bee nian mós forma no hetan treinamentu atu asegura jestaun no manutensaun loloos ba sistema sira-nee durante periodu projetu nian.
“CARE Internasionál Japaun mós apoia ona reabilitasaun infraestrutura komunidade nian, inklui estrada no ponte sira, hodi hadia agrikultór sira nia asesu ba merkadu. Projetu nee sei kontinua atu hadia estrada komunitária sira no hametin ligasaun entre agrikultór sira no merkadu neebé luan hodi ajuda hasae rendimentu uma-kain nian,” hatete Kodama Mitsuya.
Nuudar parte ida husi apoiu ligasaun merkadu, CARE Internasionál Japaun liga agrikultór sira ho sosa-nain potensiál sira liuhosi peskiza merkadu neebé halao ona iha merkadu lokál no supermerkadu sira iha Dili. Agrikultór feto ida neebé partisipa iha peskiza supermerkadu nian fahe nia esperiensia: “Wainhira ita haree mak ita fiar. Hau realiza katak ai-horis oioin barak maka fa’an iha supermerkadu sira, no hau determinadu atu kuda no fa’an ai-horis barak liután hahů agora.”
Nia hatete, hakbiit ekonomiku feto, sai nafatin nuudar sentru ba projetu HAFORSA. CARE Internasionál Japaun introdús Asosiasaun Poupansa no Empréstimu Aldeia nian (VSLAs) iha Atsabe hodi promove grupu poupansa sira neebé sira mak jere rasik. Grupu sira-nee fornese ba feto sira oportunidade seguru no regulár atu poupa, asesu ba empréstimu kiik sira, no hetan benefisiu hosi mekanizmu seguru ba emerjénsia nian.
CARE Internasionál Japaun mós fornese formasaun kona-ba poupansa, empréstimu, no literasia finanseira, hodi permite feto sira atu jere diak liután sira nia finansas no serbisu ba estabelesimentu negosiu sira ho eskala kiik.
Liuhosi asesu ba emprestimu VSLA, feto sira lansa ona atividade hodi hamosu rendimentu inklui opera kios kiik sira, produs no fa’an textil tais tradisional no kuda modo ba programa alimentasaun eskolar no merkadu lokal.
Liuhosi utiliza popansa no dividendu VSLA nian, hatudu ona impaktu pozitivu iha gastu edukasaun no sosa ai-han nian. Investimentu sira nee hatudu mos oinsa rendimentu neebe aumenta, kontribui ba hadia moris diak uma kain nian iha dimensaun oioin.
Nia mos dehan katak, igualdade jeneru no diversidade integradu iha atividade VSLA nian, kontribui ba mudansa gradual sira iha norma sosial sira neebe uluk limita feto sira nia partisipasaun iha foti desizaun ekonomika. CARE Internasional Japaun sei kontinua apoia esforsu sira nee iha tinan oin mai.
Kona-ba nutrisaun lihosi konsumu ai-han, prezervasaun, no tein neebé saudavel, Kodama Mitsuya, hatete katak, raes badak ba labarik sira no malnutrisaun aguda entre inan isin-rua no inan fó-susu sai nafatin dezafiu signifikativu iha Munisipiu Ermera.
Tanba nee, projetu nee promove tantu produsaun no fa’an modo sira, no sira nia konsumu regulár iha nivel uma-kain nian hodi hadia diversidade ai-han no nutrisaun.
Atu hamenus estragus ba ai-han, CARE International Japaun fornese orientasaun kona-ba téknika prezervasaun ai-han simples no halao treinamentu kona-ba nutrisaun no tein saudavel uza ingrediente sira neebé disponivel iha fatin. Demonstrasaun tein nian-inklui prepara paun no mi neebé riku ho modotahan-halao liuhosi kolaborasaun ho restaurante Uma Saudável iha Dili, hodi oferese ideia prátika sira neebé komunidade sira bele replika ho fásil iha uma.
Iha tinan 2026, projetu sei kontinua promove prátika tein saudavel no prezervasaun ai-han hodi hametin prátika nutrisaun sustentável ba iha uma-kain rurál.
Projetu nee finansia husi Governu Japaun, ho apoiu adisionál husi doadór privadu sira inklui INPEX, Fundasaun Jerál Azbil Yamatake, Belun CARE no Klube Apoiante CARE, no doadór individuál sira.
CARE nuudar organizasaun internasionál ba dezenvolvimentu no umanitária neebé halao knaar iha Timor-Leste dezde tinan 1994. CARE halo parseria ho komunidade no sosiedade sivil hodi salva vida, halakon mukit, no hetan justisa sosial.
CARE serbisu liuliu ho komunidade remotas no rurál, hodi tau igualdade jéneru hanesan sentru aprosimasaun, tanba hakbiit feto no labarik-feto sira maka kritiku atu alkansa rezultadu dezenvolvimentu sustentável.
CARE nia serbisu iha Timor-Leste foka liu ba área prioridade haat: Edukasaun, Empoderamentu Ekonómiku Feto, Saúde, no hametin Lian Feto iha sosiedade.
Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Jose Martins dos Santos hato’o agradese ba governu no povu Japaun neebe tulun povu Timor Leste, espesial povu Ermera, liuhosi projetu “Dezenvolvimentu Rural Atsabe hodi hadia subsistensia no pratika alimentasaun saudavel, neebe sei implementa husi CARE Internasional Japaun no finansia husi governu Japaun.
Nia rekonhese katak durante tinan naruk governu la bele responde buat hotu dala ida deit. Tanba nee, governu hetan apoiu barak husi parseira naun govermental. Tanba nee, oportunidade sira nee benefisia tebes povu rai ida nee.
“Agredesementu boot ba ita boot sira liu-liu ba povu Japaun liuhosi JICA ho nia Embaixada iha Timor Leste hakarak fo nafatin tulun ba ami nia povu, liu-liu ami nia povu iha Atsabe.Hau hakarak hato’o bemvindu ba Embaixador foun Japaun nian mai Timor Leste no antes nee ami servisu hamutuk ona ho Embaixador Sesante, Senhor Kimura Tetsuya. Ami orgulhu no prontu kolabora ho servisu sira neebe JICA, CARE Internasional no Embaixada Japaun halao iha Timor Leste,” hatete PAM Ermera, Jose Martins dos Santos.
Iha fatin hanesan, Country Dirctor ba CARE iha Timor Leste, Peter Goodfellow hatete, dezde tinan 2016, ho apoiu jenerozu husi povu Japaun, CARE servisu iha Atsabe hodi hadia produsaun agrikola, habelar feto sira nia partisipasaun iha atividade ekonomiku no hametin reziliensia komunidade nian.
“Feze foun ida nee premite ita atu harii atinjimentu hirak nee hamutuk ho governu no komunidade lokal sira,” katak Peter Goodfellow.
Nia dehan, iha tinan 2026 nee, projetu nee sei foka ba prioridade tolu maka hanesan, hasae produsaun agrikola liuhosi hadia teknika to’os nian, hametin feto sira nia empoderamentu ekonomiku liuhosi Asosiasaun sira Rai no Empresta osan no literasia finanseira. Prioridade datoluk maka hadia nutrisaun uma laran nian liuhosi dieta oioin no pratika tein nian.
(mik/ger)







