DILI, STLTIMORLESTE.com – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional konsidera Governu nee ukun besik tinan rua ona, maibe seidauk bele rezolve problema neebe iha.
Kestaun nee Deputada Bankada FRETILIN, Veronica Fernandes hatoo liu husi deklarasaun Politika iha plenaria Parlamentu Nasional (PN), Segunda nee (28/04/2025)
“Dala barak IX Governu Konstitusional no Bankada Governu tenta nega no finje atu taka no falun metin situasaun real neebe akontese, maibe faktus hatudu katak, sistema saude kontinua rahun ba beibeik,” hatete Deputada Veronia Fernandes.
Nia hatutan, bainhira bankada koalia kona-ba problema saude neebe iha, Bankada Governu ho nia aliadu sira sempre mai ho argumentu oin-oin hodi rejeita deklarasaun neebe bankada opozisaun sira levanta.
Maibe situasaun neebe iha agora ema mate, kama ba pasiente iha ospital laiha, sentru saude balun doutor no infermeiru duni fila pasiente no mos laiha karreta funerariu, halo familia sira hulan mate isin ba uma neebe viral tebes iha media sosial nee.
“Husi kedas formasaun IX Governu ate agora, saude laiha mudansa no hetok aumenta grave liu tan, maibe senhora ministra sente buat ida la kona, aat liu tan senhor Primeiru Ministru Xanana no Bankada Governu sempre defende senhora Ministra Saude hodi hateten katak, sistema saude lao diak hela,” tenik nia.
IX Governu mai ho planu no promesa atu hadia sistema saude. Planu no programa neebe IX Governu Konstitusional sei realiza iha setor saude mak sei fó atensaun atu hadia prestasaun servisu, atu garante asesu jeneralizadu ba servisu saude ho kualidade no atu promove efisiensia, transparénsia no profisionalizmu iha jestaun husi rekursu no infraestrutura sira.
Maibe planu rebo-rebo neebe IX Governu trasa, halo too ona neebe mak publiku sempre kestiona kona-ba prestasaun servisu saude nian, liu-liu kona-ba maneja problema neebe akontense iha ospital.
“Ami hakarak husu ba senhora Ministra ho Diretor Jeral Ospital Nasional katak, ita boot sira nia jestaun oinsa mak pasiente ida mate fali iha estajiariu ida nia liman, ami hanoin katak ida nee laos kulpa husi estajiariu, maibe neglijensia, falta kontrolu no irresponsabildade husi jestor ospital nian,” dehan nia.
(alb)