DILI, STLTIMORLESTE.com – Governu liu husi Ministériu Koordenador Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria hamutuk ho Organizasaun Nasaun Unidas ba Apoiu Fundu ba Labarik (UNICEF) no Ministériu relevante sira halo lansamentu ba planu asaun nasional kombate stunting (PANKOS) iha Timor Leste (TL).
“Ita hamutuk iha nee atu deklara, renova no mos hametin liu tan ita nia komitmentu hamutuk, problema stunting ho problema malnutrisaun, klinika problema ita hotu nia, problema nasaun nia, los duni katak dadus neebe mak saude ho ajensia sira foti mak hamutuk 47%, kuaze metade ita nia oan sira iha problema boot nia laran, nee katak projeksaun negativu ba konstrusaun estadu no hamosu dezastre ida ba ita nia nasaun,” hatete Visi Primeiru Ministru Koordenador Asuntu Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria, Mariano Assanami Sabino liu husi nia diskursu iha salaun Delta Nova, Dili, Kinta(13/03/2025).
Governante nee esplika, ho prezensa iha nee hotu iha komitmentu ba problema estadu no nasaun neebe mak boot tebes, dala ruma ema balu hanoin kata, nee hanesan problema malnutrisaun deit, maibe nia la haree nia impaktu neebe mak boot tebes ba estadu.
Lansa planu asaun, ida nee laos deit ba ajensia internasional, ajensia nasional no mos Ministerial sira deit, maibe planu asaun nee ba povu tomak ho inan aman sira atu bele hatene.
“Sira mos hola parte, tanba ita bele iha riku soin seluk maibe rikusoin ida neebe mak potensial importante liu mak ema. Se ita la investe seriu ho ema mak ita nia nasaun sei monu, ita nia dezenvolvimentu sei la’o neineik, tanba nee husu ba inan-aman sira no ajensia internasionál sira no ajensia lokal sira hotu no mos membru Governu sira neebe mak iha ligasaun ho nutrisaun bele hadia diak liu tan,” nia tenik.
Iha fatin hanesan, Reprezentante UNICEF iha Timor Leste, Patrizia Digiovanni deklara, ohin lansamentu ba Timor Leste nia planu asaun nutrisaun multisetoriál nasional hodi Kombate Raes-badak. Momentu ida nee reprezenta laos deit marku polítika ida, maibe kompromisu definitivu ida ba futuru Timor Leste nia labarik sira, família sira, no nasaun tomak. UNICEF iha priviléjiu boot tebes atu halo parte iha viajen ida nee, hodi servisu hamutuk ho Governu, parseiru sira, no komunidade sira hodi garante katak, labarik idak-idak iha Timor Leste iha direitu atu buras, no alkansa sira nia potensiál tomak.
“Raes no badak laos deit estatístika, maibe ida nee emerjensia ida neebe afeta kuaze metade husi Timor Leste nia labarik ho idade tinan 5 mai kraik, hodi limita sira nia abilidade atu aprende, hafraku sira nia sistema imunidade, no fo impaktu ba sira nia produtividade iha futuru. Bainhira labarik sira ladun diak, laos deit sira nia saude mak sofre, maibe fundasaun sira husi kapital umanu no kreximentu ekonomiku nasaun nian,” nia hatutan.
Nia relata, peskiza sientífika hatudu katak raes-badak afeta makaas dezenvolvimentu kakutak nian. Kakutak fahe ba parte prinsipál rua emisferiu karuk no loos. Kakutak karuk mak responsavel ba razaun, hanoin analítiku no rezolusaun problema, enkuantu kakutak loos serve hanesan sentru ba emosaun no kontrolu emosional.
Tanba nee bainhira labarik ida hetan susar, dezenvolvimentu kakutak nian hetan difikuldade, hodi hamosu dezafiu kognitivu no emosional sira ba tempu naruk. Labarik ida ho kakutak neebe ladun dezenvolve bele luta atu regula emosaun sira, reajen ho apropriadu ba situasaun sira no rezolve problema sira ho efetivu. Ida nee laos deit afeta sira nia potensia individual, maibe mos iha implikasaun neebe dura ba sosiedade tomak.
“Ohin, ho planu asaun nutrisaun multisetorial nasional ida nee atu kombate stunting, Timor Leste halo apelu barani ida katak, malnutrisaun iha nia forma hotu-hotu, tenke rezolve liu husi vontade polítika neebe forte, kolaborasaun multisetorial no intervensaun sira neebe bazeia ba evidensía,” nia informa .
Nia haktuir, planu ida nee mak roteiru ida neebe halibur setor saude, nutrisaun, agrikultura, bee, saneamentu, protesaun sosial, no edukasaun tanba sira hatene katak kombate raes-badak presiza aprosimasaun sosiedade tomak nian.
Nunee, Diretor Ezekutivu UNMICS, Joel Maria Pereira esplika, Timor Leste halo ona progresu iha implementasaun no mekanizmu hodi rezolve polítika, estratejia, málnutrisaun iha forma hotu-hotu. Tanba konsekuensia seriu husi stunting no nesesidade atu aselera ninia redusaun maka Governu Timor Leste estabelese Unidade Misaun ida, neebe konhesidu ho naran Unidade de Missão para o Combate ao Stunting (UNMICS), liu husi Dekretu Lei No. 91/2022 data 22 Dezembru 2022, neebe ikus mai hetan alterasaun liu husi dekretu lei Nu. 37/2024 iha 20 de Novembru unidade ida nee kria ho mandatu tinan rua iha Gabinete Primeiru Ministru nia okos no bazeia ba Dekretu Lei Nu. 46/2023 loron 28 fulan Julhu, Lei Orgánika IX Governu Konstitusionál, Artigu 14, Alínea 3.
“Mandatu primariu ida husi UNMICS mak atu dezenvolve Planu Nasionál atu Kombate Stunting atu kumpre mandatu ida nee, UNMICS, ho asistensia teknika husi UNICEF no parseiru sira seluk, lidera ona dezenvolvimentu husi Planu Asaun Nasional ba Kombate Stunting (PANKOS 2024- 2030). Planu ida-nee dezenvolve liu husi aprosimasaun komprensivu no partisipativu neebe envolve Ideal sira,” katak nia.
Nia afirma, planu nee ho objetivu atu divulga informasaun no hasae konsiensia entre populasaun kona-ba kauza no konsekuénsia sira husi stunting, mobiliza populasaun tomak hodi adopta hahalok sira hodi prevene stunting, fo apoiu ba atividade sira neebe relasiona ho tratamentu no mitigasaun ba kondisaun stunting, no garante koordenasaun ho instituisaun relevantes sira iha esforsu tomak atu kombate stunting.
Enkuantu UNMICS finaliza dokumentu komprensivu ida nee, ita boot sira nia apoiu no kolaborasaun kontinua sei sai krusial atu asegura ninia implementasaun ho susesu.
(jen)