Horta: Governu Prosesa Eliminasaun Dengue Husi Metodu Internasional, Maibe Seidauk Komprovadu 100%

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta hatete, Governu hahu ona prosesa eliminasaun dengue husi metodu internasional, maibe seidauk komprovadu 100%.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee ba jornalista iha palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Dili, Sesta (30/01/2026).

Prezidente Republika hatete moras dengue neebe sae makaas, ida nee imposivel atu evita tanba rai sira neebe dezenvolvidu hanesan Singapura mos tinan-tinan moras dengue tama, Dengue nee laos hanesan susuk babain. Susuk babain buka mak lixu uma sira iha bee dodok, bee matan, haris fatin laiha hijiene, maibe susuk dengue nee buka mak bee mos, se iha uma plastiku sira iha uma no bee sira la taka, susuk dengue iha ba.

Moras dengue mosu iha Singapura maske iha neeba hijiene 100%, maibe tanba fatin malirin entaun susuk gosta iha neeba.

“Governu ita nia hahu ona prosesu ida atu elimina susuk dengue, liu husi metodu internasional ida, tekniku nee hahu tiha ona, i rai barak mos hahu tiha ona maibe ida nee seidauk komprovadu 100%, sei iha rezultadu 100%, mais esforsu makaas Governu halo, rai balun inventa tiha ona vasina, Japaun inventa ona vasina dengue nee tinan hira liu ba, hau imediatamente kuandu hau lee jornal Japones inventa vasina, hau koalia kedas ba Embaixador Japaun favor tau Timor iha imi nia lista fornese vasina nee, maibe seidauk 100% konfirmado vasina nee efikas duni ka lae,” dehan Horta.

Xefe Estadu hatete, ema estranjeiru balun iha Timor antes mai sira halo ona vasina iha sira nia rai, maibe sira rasik mos hatete ladun 100% efisiente.

Governu ho komunidade mak tenke kolabora metin ho diak, iha uma presiza taka metin bee sira nunee susuk dengue labele tolun iha laran.

“Laiha Governu ida que hatete iha Timor ka iha neebe ami elimina tiha dengue, Timor elimina tiha ona malaria, malaria nee oin seluk, nee susuk ida seluk, nee laiha mais dengue iha fulan Janeiru, Fevereiru, Marsu, nee dengue sae,” katak PR Horta.

Xefe Estadu hatutan buat ida hijiene nee laos tradisaun Timor Leste nian, infelismente tanba iha fatin hotu-hotu nakonu ho lixu, neebe soe husi joven sira.

“Hau haree lixu nee se mak soe laos kosok oan. sira laos ama ferik sira, maibe joven sira mak picnic ba tasi iha area Branka Kristu Rei, iha Likisa, iha festa oin-oin iha Dili laran, soe plastiku no lixu oin-oin iha neeba,” katak Horta.

Nia hatete, nia alerta beibeik konaba soe lixu iha nia fatin no labele soe lixu arbiru, nee hahu kedas assume kargu nuudar Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun, kada Sesta feira sempre bolu labarik sira hodi halo limpreza, nunee mos mai iha Palasiu Prezidensial mos mobiliza funsionariu halo limpeza maibe ema barak kontinua laiha konsiensia kontinua soe lixu arbiru nafatin.

Aleinde nee, Prezidente Republika mos fo hanoin ona ba Governu liu husi Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão atu fo multa makaas ba kompanha sira neebe lori lixu ho kareta, fakar ka soe arbiru iha estrada ninin sira nee.

Liga ho Kazu Moras Dengue neebe numeru sae makaas iha Hospital Nasional Guido Valadares, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao hatete bolu atensaun iha Konselhu Ministru iha loron Sesta hodi buka solusaun.

Primeiru Ministru hatete nia lahatene klean konaba moras dengue nian, maibe nuudar Primeiru Ministru sei hatoo iha Konselhu Ministru nunee bele buka halo prevensaun ba moras refere.

“Sei haree, aban ami sei haree, problema moras sira neebe daet malu nee susar tebes, neebe aban iha Konsellu Ministru ami sei husu,” dehan Xefe Governu Xanana Gusmão.

Tuir dadus husi Hospital Nasional Guido Valadares husi inisiu too Janeiru nia rohan, pasiente dengue nain 245 mak halao tratamentu. Husi numeru nee nain haat (4) mak lakon vida, kompostu husi feto nain tolu no mane nain ida.

Tuir Diretoor Servisu Apoiu Diagnostiku no Terapeutiku HNGV, Vidal de Jesus Lopes hatete, kazu dengue neebe rejistu hahu husi 01 too 27 Janeiru 2026 hamutuk 245, maioria labarik ho idade tinan 2 too tinan 5, no kazu mate maioria ba labarik ho idade tinan 5 too tinan 9.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *