DILI, STLTIMORLESTE.com – Kultura mak identidade nasional, tanba nee presiza promove arte no kultura apoiu ba edukasaun sivika.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatete, programa arte, kultura no edukasaun sivika nee importante, tanba kultura mak identidade Timor Leste.
“Ilustre Deputada no Deputadu sira, permite hau atu fahe ho ita-boot sira aspetu ida neebe dala barak ema haluha, neebe hau konsidera esensial atu hametin ita-nia identidade nasional nuudar nasaun joven, promosaun arte, kultura no apoiu ba edukasaun sivika. Desde hahu hau-nia mandatu, hau kompriende katak Xefe Estadu labele limita deit ba halao polítika esterna, fiskalizasaun konstitusional no salvaguarda unidade nasional,” dehan Prezidente Republika liu husi nia diskursu iha abertura solene sesaun da III legislativa ba dala VI iha Parlamentu Nasional, Segunda (15/09/2025).
Prezidensia mos iha dever atu sai espasu ida ba afirmasaun kultural, inspirasaun sívika no promosaun ba labarik no foin-sae sira-nia talentu. Kultura mak ema nia klamar, iha neeba maka ema hetan identidade nia forsa, memoria reziliensia nian no esperansa ba futuru ida neebe kriativu no inkluzivu liu.
Ida nee mak oinsa programa apoiu arte kultura no edukasaun sívika moris, pratika institusional ida neebe diak neebe konsolida ona entre tinan 2022 no 2025. Iha tinan 2023, halao festival muzika no kultura Atauro no festival Rabilau, iha tinan 2024 selebrasaun boot rua ba Timor nia tradisaun lokal sira.
“Ami mos halao festival literatura, neebe mobiliza partisipante liu 200,000 iha nasaun tomak, no sai uma-nain ba edisaun rua husi Sci- Tech Expo. Edisaun dahuluk, iha 2023, hetan apoiu husi universidade sira, ajensia governu nian no empreza teknolojia sira. Iha 2024, Sci-Tech Expo asume dimensaun ida internasional liu, hodi transforma Díli ba palku global loloos ba siensia. Fahe ba faze ruakonferensia internasional ida neebe halao iha fulan-agostu no espozisaun nasional ida iha Novembru edisaun ida-nee hatudu figura sira neebe konesidu iha mundu tomak,” dehan PR Horta.
Entre laureadu sira Premiu Nobel nian maka Prof. Sir Konstantin Novoselov, rekonesidu ba nia serbisu pioneiru kona-ba grafenu, no Prof. Michael Rosbash, laureadu Premiu Nobel nian iha Medisina. Konferensia nee mos simu akademiku proeminente sira, hanesan Prof. Shwetak Patel, MacArthur Fellow no manan-nain Premiu ACM, Prof. Eric Brewer, pioneiru komputasaun distribuída, no Prof. Julie Kientz, neebe rekonesida hosi MIT hanesan inovadora ida entre nain 35. ho idade menus husi 35.
Emprezariu no inovador teknolojika sira komplementa enkontru, fahe esperiensia iha area sira hanesan saude movel, telemedisina, intelijensia artifisial no edukasaun dijital.
Tinan oin 2026, hanesan parte ida hosi selebrasaun sira ba tinan 30 husi atribuisaun Premiu Nobel Dame nian, sei kontinua ho inisiativa foun no relevante sira. Planeia hela konferensia boot ida, neebe partisipa hosi laureadu ho Premiu Nobel nain 13 neebe reprezenta area siensia no literatura, nomos personalidade sira neebe konesidu iha mundu tomak, iha eventu selebrasaun ida neebe konserteza sei sai boot liu neebe halao iha rejiaun Azia nian.
“Hamutuk ho inisiativa sira-nee, ami mos sai uma-nain ba programa ida kona-ba atuasaun sirku nian neebe halao viajen iha munisípiu ualu iha nasaun tomak neebe envolve ema nain 50,000. Durante Eklipse Solar Híbridu, ami alkansa sidadaun liu 400,000, liu husi atividade edukasional no sientífika sira iha territoriu nasional. Iha 2024, ami projeta ita-nia identidade liu fronteira sira. Expozisaun Etnografika Glimpses of Timorese Culture nian halibur hamutuk diplomata sira, figura internasional sira no estudante sira no ami lansa Programa Nasional Promosaun Turizmu, neebe atinji maizumenus ema nain 600,000,” katak nia.
Horta dehan, tinan ida nee konsolida ona trajetoria ida-nee hodi selebra loron mundial ba labarik iha Jardim 5 de Maio, neebe envolve partisipante 1.700, fornese espasu ba move Showcase, halibur grupu muzika no dansa kontemporanea sira.
Biblioteka labarik nian, biblioteka labarik Prezidensia Republika konsolida ona nia-an rasik nuudar programa vital ida ba dezenvolvimentu integral labarik kiik sira neebe presiza, vulneravel no desfavoresidu entre tinan 6 no 14 neebe hela iha Bairro Pite, besik Palasiu Prezidensial.
Tuir nia, programa ida-nee kombina edukasaun formal no informal, atividade kultural, artístika no tempu livre nian, promove kriatividade, sidadania no dezenvolvimentu pesoal, uza modelu ida neebe. Neebe tuir Xefe Estadu nia haree, tenke reprodus husi autoridade governu nian, maibe mos husi sosiedade sivíl. Iha auzensia husi rede estruturada ida husi biblioteka publika sira no programa sira atividade estrakurikular nian neebe konsistente, Biblioteka Infantil husi Prezidensia Republika simu ona labarik hamutuk 938, mane 363, no feto 575 iha tinan tolu ikus nee. Agora daudaun integra labarik 218, iha nia programa loroloron nian, numeru ida neebe reflete impaktu kreximentu husi inisiativa ida neebe laos deit kontribui ba kresimentu individual husi labarik no foin-sae sira iha kapital, maibe mos ba konstrusaun komunidade ida neebe solidaria, inkluziva no kriativa.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Domingas Gomes







