Horta Vizita Internasional Laos Deit Habelar Bilateral, Maibe Konsolida Parseria no Mobiliza Investimentu

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta. (Foto: STL/Joaninha Belo)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, vizita ba internasional laos deit habelar bilateral, maibe konsolida parseria estratejika politika ekonomika no mibiliza investimentu.

Kestaun nee hatoo husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta liu husi diskursu iha abertura solene sesaun da III legislativa ba dala VI iha Parlamentu Nasional, Segunda (15/09/2025).

Prezidente Republika dehan, vizita internasional sira nee laos deit hametin no habelar ligasaun bilateral ho nasaun oioin, maibe mos konsolida parseria estratejika polítika no ekonomika, mobiliza investimentu ho eskala boot no promove Timor-Leste nia imajen nuudar destinu neebe seguru no atrativu iha rejiaun nee.

“Hau hakarak fahe ezemplu konkretu balu neebe ilustra ho klaru impaktu vizivel hosi inisiativa sira-nee Nuudar parte ida husi hau-nia Vizita Estadu ba Emiradus Arabes Unidus (EAU), no grasa ba hau-nia pedidu pesoal, Prezidente nasaun neeba nian konkorda atu finansia integralmente konstrusaun kompleksu rezidensial ida iha Díli, neebe destinadu atu simu estudante universitaria feto nain 300 (atus tolu) husi família sira neebe presiza liu no vulneravel liu iha nasaun tomak, Projetu inovador ida nee sei sai modelu ida ba modernidade no sustentabilidade arkitetonika, uza enerjia solar, sistema kolleita udan-been ho litru 200,000 (rihun ruanulu), no solusaun avansada sira ba resiklajen bee-foer iha sirkuitu neebe taka metin,” dehan PR Horta.

Empreza jigante Japaun nian, Tsuneishi Shipbuilding Company, deside atu lansa konstrusaun estaleiru modernu ida iha mota Laclo nia ibun, iha munisípiu Manatuto, hamutuk ho infraestrutura komplementar, inklui eskola no ospital ida.

Projetu ho dimensaun boot nee sei iha kapasidade atu harii entre ro boot 10 (sanulu) no 12 (sanulu-resin-rua) kada tinan, ho lansamentu dahuluk neebe marka ona ba tinan 2028, no hein katak sei hamosu maizumenus empregu nasional 4,000 (rihun haat), no rekruta tiha ona traballador nain 62 (nenulu-resin-rua).

Empreza nee simu ona grupu rua ho tekniku joven timoroan nain 11 (sanulu- resin-ida), neebe agora daudaun tuir hela formasaun espesializada iha Japaun.

“Durante hau-nia vizita ba Fukuyama, iha fulan agostu, hau hasoru malu pesoalmente ho dirijente empreza sira no ho traballador timoroan nain 22 (ruanulu-resin-rua) neebe tuir hela formasaun iha Japaun, hodi konfirma, dala ida tan, natureza direta no konkreta husi hau-nia asaun sira neebe favorese ba progresu nasional. Hau iha kuidadu espesial tebes, iha kompozisaun delegasaun sira ba rai-liur, hodi inklui laos deit asesor sira ka ofisial mídia ka seguransa nian, maibe mos autoridade lokal sira, emprezariu sira, membru sosiedade sivíl sira, liuliu sira neebe haraik-an liu: Xefe Aldeia ka Suco sira, vendedor ambulante sira (ai-lebas), traballador limpeza no profisional sira seluk. Hili ida-nee reflete hau nia prezidensia nia kompromisu atu besik ba povu, fornese ba sira asesu ba ideia foun, esperiensia no pratika internasional sira. Hau nunka halo viajen iha primeira klase, maski ida-nee prerogativa Xefe Estadu nian,” dehan PR Horta.

PR Horta hatete, durante viajen estranjeiru nia delegasaun sira sempre kiiknormalmente menus hosi ema nain-neenho apoiu hosi servisu periferiku esternu sira hosi MNEC no autoridade sira hosi nasaun uma-nain sira.

Vizita Estadu ka Ofisial sira hetan finansiamentu hosi orsamentu jeral Estadu nian, viajen ho karater privadu normalmente selu hosi uma-nain sira, ho oferta sira kona-ba transporte, akomodasaun no despeza sira membru balu hosi delegasaun.
Atu optimiza rekursu sira, Prezidensia mos implementa sistema ida hodi sosa diretamente billete sira aviaun nian online, hodi evita folin sira neebe makaas liu neebe maka ajensia nasional no internasional balun kobra.

Xefe Estadu hatete, Timor Leste afirma ona ninia prezensa iha palku internasional, laos deit hodi hasae ninia lian liu fronteira sira, maibe mos hodi simu líder no delegasaun sira hosi mundu tomak ho distinsaun.

“Durante hau-nia mandatu, nasaun nee hetan onra atu simu vizitante sira neebe konesidu iha nivel internasional, neebe reflete konfiansa no prestíjiu neebe buras daudaun neebe Timor-Leste hetan hosi parseiru no instituisaun global sira. Maski hau labele temi sira hotu, hau tenke destaka vizitante balun neebe distintu liu neebe Timor-Leste hetan ona onra atu simu Governador-Jeral Australia nian, Prezidente Portugal nian, Sua Majestade Sultan Brunei Darussalam nian, no Prezidente Republika índia nian, no líder governamental no reprezentante parlamentu sira seluk,” dehan PR Horta.

PR Horta dehan, destaka mos enkontru sira ho figura proeminente sira hosi organizasaun internasional sira, inklui Diretor-Jeral hosi FAO, eis-Prezidente hosi Komisaun Europeia, Prezidente hosi Banku Aziatiku Dezenvolvimentu (ADB) no Sekretariu- Jeral ONU nian.

Destaka mos prezensa hosi diplomata liu nain 75 (Hitunulu-resin-lima) neebe akreditadu iha nia rain, barak hosi sira nee laos rezidente, neebe partisipa iha resepsaun diplomatika anual, neebe halao iha fulan-fevereiru tinan 2025.

Vizita sira nee laos deit marka marku importante sira, hanesan aniversariu ba dala-25 Konsulta Popular no misaun INTERFET nian, maibe mos simboliza retornu diplomasia prezensial nian hafoin dezafiu global foin lalais nee iha períodu pos-COVID.

Nia hatete, entre vizita hotu-hotu neebe simu, destaka liuliu Sua Santidade Papa Francisco nian, akontesimentu istoriku ida neebe sei grava nafatin iha memoria Timor- Leste no rejiaun Sudeste Aziatiku tomak.

Durante loron tolu ho espiritualidade neebe klean, Santu Padre nia prezensa kona tebes povu nia fuan, hametin fiar, inspira esperansa no hametin kompromisu ba pas, liberdade no unidade nasional. Vizita apostolika nee mobiliza sidadaun ho idade no fiar oioin, autoridade nasional sira, líder komunitariu sira no membru sira sosiedade sivíl nian, iha ezemplu sivismu no armonia nian neebe hakonu ho ksolok no orgullu laos deit Santu Padre, maibe nasaun tomak.

Jornalista: Emerenciana Pinto

Editor: Xisto Mendonca

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *