DILI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hasoru malu hodi diskute asuntu nasional inklui mos dezempregu iha rai laran.
Bainhira remata hasoru malu, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite, Kinta (22/05/2025) hatete, hasoru malu ho Prezidente Republika Jose Ramos Horta hodi diskute asuntu nasional nomos krize dezempregu neebe lao iha rai laran.
Enkontru nee hanesan enkontru semanal kada Kinta Prezidente Republika Jose Ramos Horta halo enkontru regular ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha hasoru malu nee lideransa nain rua diskute asuntu nasional urjente sira, durante selebrasaun independensia no krize dezempregu neebe lao hela iha nasaun nee.
Iha hasoru malu nee koalia kona-ba ho kondisaun jeral husi selebrasaun Loron Restaurasaun Independensia ba dala 23, partikularmente nota estabilidade neebe mantein iha eventu Portu Dili durante loron no kalan lima nia laran. Maske nunee, PM rekonhese kona-ba insidente violensia relasiona ho arte-marsial iha area balun, hodi haktuir katak líder rua nee konkorda kona-ba nesesidade asaun governu nian neebe desizivu.
Iha enkontru nee foka makaas ba problema dezempregu nasaun nian, partikularmente entre joven sira. Primeiru Ministru sublina nesesidade atu muda hanoin sira husi hein servisu governu nian ba empreendedorizmu no dezenvolvimentu setor privadu.
“Ita labele fo servisu ema hotu iha administrasaun publika ka forsa seguransa nian,” dehan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.
PM nota hodi sublina katak jerasaun foun tenke hanoin liu buka servisu liu husi komputador no laptop hodi partisipa ativu iha dezenvolvimentu ekonomiku liu husi auto-empregu.
Atu hatan ba dezafiu ekonomiku sira nee, governu planeia atu estabelese Banku Dezenvolvimentu Nasional ida iha tinan oin mai hodi fornese mikro emprestimu sira ho funan kiik hodi apoia empreza kiik no mediu sira.
Primeiru Ministru destaka nesesidade urjente atu hamenus importasaun no dezenvolve kapasidade lokal, fo ezemplu kona-ba turista sira neebe sai hafoin deit loron tolu tanba kustu aas ba sasan importadu sira. Inisiativa ida-nee ho objetivu atu kria oportunidade ekonomika foun ba foin-sae sira enkuantu harii ekonomia nasional ida neebe auto-sufisiente liu.
Nunee mos Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatete nia hein tinan 5 ka tinan 10 mai sei halo progresu liu tan ba kriasaun empregu.
“Hau hein katak iha tinan 5 too 10 oin mai ita sei halo progresu liutan iha kriasaun empregu ba foin-sae sira, hadia edukasaun no saude, habelar investimentu iha agrikultura, seguransa ai-han no halakon stunting, malnutrisaun infantil no mortalidade infantil no inan,” katak PR Horta.
Prezidente dehan integradu tomak iha rejiaun Sudeste Aziatiku. Liu metade husi TL nia importasaun sasan no makina sira mai husi Indonezia, Australia, Singapura no Xina.
“Maske ita nia medida modestu, tuir dadus ikus liu husi Gabinete Nasional Estatístika Indonezia nian (BPS), neebe fo sai iha Outubru 2024, Timor-Leste hetan fatin daneen entre nasaun sanulu ho numeru vizitante aas liu ba Indonezia. Iha deit fulan ida, Agostu 2024, sidadaun timoroan hamutuk 68.142 maka rejista vizita Indonezia. Numeru vizitante timoroan sira ba Indonezia hetan klasifikasaun dalima hafoin deit Malazia, Australia, Xina no Singapura,” katak PR Horta.
(eme)