DILI, STLTIMORLESTE.com – Akademista husi Universidade Nacional Timor Lorosae (UNTL), Fakuldade Ekonomia no Jestaun, Doutor Fernando Anuno nuudar Ekonomista atual Dosente Fakuldade Ekonomia no Jestaun husu ba Governu atu kontinua investe iha setor infraestrutura, agrikultura no turizmu hodi responde nesesidade Timor Leste (TL) ba merkadu membru association of Southeast Asian Nation (ASEAN).
“Hau husu ba governu atu kontinua investe iha setor infraestrutura hanesan estrada, tanba durante nee dezenvolvimentu setor infraestrutura kontinua lao hanesan estrada husi Fronteira mai kapital Dili, ba Manatuto, Lospalos no Baucau ba Vikeke, estrada husi Dili ba Aileu, Ainaro ba too suai, Same nomos Dili ba Munisipiu Bobonaro. Infraestrutura bazika hanesan estrada lao daudaun ona, maske iha problema balun impaktu husi dezaste naturais neebe fo impaktu negativu ba investimentu estadu,” dehan Doutor Fernando Anuno nuudar Ekonomista atual Dosente Fakuldade Ekonomia no Jestaun husi UNTL, Tersa (27/05/2025).
Nia dehan, ho diversifikasaun bele sai hanesan investimentu estratejiku iha setor infraestrutura, para potensialidade iha setor turizmu, turista sira bele asesu ba too iha neeba. Husu mos atu kontinua ho insfraestrutura sira seluk hanesan Hotelaria, Restaurante, Transporte neebe setor privadu sira prepara, tanba turizmu hanesan buat ida neebe ema dehan Haw to do, Haw to buy no haw to see, oinsa atu asesu ba iha buat tolu nee mak infraestrutura.
“Hau hanoin katak, ho adesaun TL ba ASEAN, sai hanesan motivasaun tanba dala ruma ita iha motivasaun atu investimentu maibe ita dehan hein lai, maibe ida nee hanesan trabalho de casa ba ita nia governu, atu kontinua halo investimentu, atu nunee, adezaun ba ASEAN nee, bele sai futuru ba dezenvolvimentu,” dehan nia.
Nia haktuir tan katak, presiza iha sentidu perspetiva nasional, katak koalker partidu, koalker lider, tenke halo dezenvolvimentu ba rai ida nee, sei ita la kohi atu halo dezenvolvimentu, entaun ita sei lakon oportunidade.
“Hau hanoin ho infraestrutura bele mos atrai investor sira investe sira nia osan, tanba ho deit setor privadu nasional no insternasional maka bele istimulu ita nia atividades ekonomia, maske koalker investor neebe maka mai iha TL, atu ita nia populasaun bele moris diak, tanba nee ho populasaun TL neebe naton, bele sai hanesan poder de kompra ba nia atividade ekonomika, porizemplu atu investimentu iha setor turizmu, see maka atu ba vizita, see mak atu hola ninia produtu, fatin neebe nia atu asesu kuandu la iha infraestrutura. Sei ita nia populasaun naton, oinsa maka haree kona ba ita nia preparasaun ba iha materia prima, tanba produsaun nia imput maka materia prima, tanba investor sira mai, sempre husu potensia saida maka imi iha no imi kuda saida no materia prima nee responde duni ema nia investimentu ka lae. Ida nee maka sai dezafiu ida ba ita nia governu. Importante maka nee, ita hahu agora prepara materia prima, atu nunee, investimentu neebe maka mai, bele responde sira nia nesesidade,” afirma nia.
Nia haktuir tan katak, presiza hasae mos rekursu umanu, tanba ohin loron transformasaun digital, importante tanba maluk Timor oan sira, balun seidauk iha kunhesimentu neebe naton, nunee mos bele haree kapasidade sira, mesmu iha sentru formasaun neebe mak preparadu ono no iha rekursu balun ona, maibe seidauk bele responde duni, tanba TL tama ASEAN, nee laos Timor oan sira mak iha oportunidade atu tama serbisu maibe nasaun vizinhu iha asean mos tama serbisu hotu iha neeba.
Iha oportunidade seluk, Koordenador Komisaun Executiva Zona Ekonomika Espesial ba Dezenvolvimentu Oecusse-Ambeno (KE-ZEEDOA), hamutuk ho Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (PA-RAEOA), prepara material Prima liu husi distribuisaun bamboo oan ba povu iha Oekusi, atu kuda nunee bele sai industria bamboo ba futuru.
“Ida nee inisiativa ida husi ami KE-ZEEDOA, hodi harii industria bamboo iha Oecusse, tanba ita haree iha Oecusse sai nuudar materia prima ida ke barak teb-tebes, maibe ita hatene katak wainhira ita komesa uza ona materia prima bamboo nee, sei ita la kuda nafatin, sei ita la iha sustentabilidade, aban bain rua bamboo bele hotu, depois fabrika nee para. Ita ho bamboo nee, bele halo buat barak, bele halo mobiliariu, bele halo ai haan, bamboo nia abut bele halo aihan China ninian ho naran santum, bamboo mos iha benefisiu seluk-seluk tan, ezemplu kuda bamboo, bele kaer rai metin no rai la halai, tanba iha Timor kuandu tempu udan ona, rai halai, maibe kuda bamboo, bele asegura hametin rai, nunee mos konservasaun bee moos,” dehan Koordenador KE-ZEEDOA,” João Mendes Goncalves.
Nia dehan, durante nee kria viveirus bamboo (petun) lubuk ida ona no fahe ba populasaun Oecusse para sira maka kuda, aban bain rua sira bele faan hodi hetan rendimentu, sira bele faan bamboo nee ba fabrika neebe sei prosesa ai bamboo nee, hodi halo mobiliariu no produtu seluk-seluk tan.
“Bamboo husi Oekusi sei haruka mai iha Sentru bamboo, tanba ami seidauk iha makina prosesu bamboo hodi halo mobiliariu iha Oekusi, tanba ai bamboo nee kuandu ita fera tiha ona nee, ita tenke uza Sistema ida para halo ai kabelak, neebe nei-neik ita sei too iha neeba, tanba ami husi KE-ZEEDOA, seidauk iha orsamentu, ami uza osan uitoan-uitoan neebe iha, dala barak ami tau ami nia osan rasik, tau hamutuk para insentiva buat sira nee hotu tanba, seidauk iha orsamentu rasik, seidauk iha personalidade juridiku tanba ami nia lei seidauk aprova iha Konselhu Ministru, ami labele book aan, maibe ami tenta book aan, hahu buat ruma ona husi bamboo, para povu mos bele hetan benefisiu ba produtu bamboo nee,” dehan nia.
(jos)