DILI, STLTIMORLESTE.com – Igreja Katolika knaar inestimavel nuudar airin moral no esperitual iha tempu dezesperu iha prosesu luta ba ukun rasik aan.
Kestaun nee hatoo husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta liu husi nia diskursu iha selebrasaun Aniversariu FALINTIL ba dala 50, iha Tasi Tolu, Dili, Kuarta (20/08/2025).
“Ita rekonhese Igreja Katolika nia knaar inestimavel nuudar ai-riin moral no espiritual ba ita nia rezistensia. Iha tempu dezesperu nian, iha pulpitu sira, sakristia sira, eskola misionaria sira no sarani sira nia fuan maka ema barak hetan refujiu, aten-barani no lian ida. Bispu sira, amlulik sira, irmaun relijiozu no irmã relijioza sira, komunidade parokia sira, loke dalan ba denunsia, protesaun ba vítima sira no afirmasaun neebe lahatene kolen ba direitus umanus,” dehan PR, Horta.
Prezidente Republika hatete, hafoin foku ba lideransa espiritual no sívika Igreja nian, ho temi espesífiku ba saudozu Dom Martinho da Costa Lopes, neebe nia lian profetika halo nakdoko konxiensia internasional, no Dom Carlos Filipe Ximenes Belo neebe nia obra pastoral inspira no proteje jerasaun sira.
“Ida nee mak istoria neebe ohin ita reafirma istoria sakrifísiu no vitoria nian, istoria matan-been no dignidade nian. Ida-nee maka istoria kona-ba povu ida neebe hili atu reziste no manan tiha ona,” dehan PR Horta.
Xefe Estadu hatete, tinan 2025 iha signifikadu uniku ba Nasaun Timor Leste. Iha fulan hirak nee nia laran, selebra marka tolu neebe define identidade koletiva, afirmasaun ba soberania, no fatin iha mundu:
Aniversariu kriasaun FALINTIL ba dala-50, neebe ohin selebra ho solene, nuudar símbolu boot liu hosi rezistensia armada povu timoroan nian no ai-riin ida ba libertasaun. Timor Leste nia adezaun tomak iha OMK iha tinan 2024 no iha loron 26 fulan outubru tinan ida nee iha ASEAN, konsolida integrasaun rejional no kompromisu ba prinsípiu sira pas nian, kooperasaun no prosperidade kompartilhada.
Aniversariu ba dala-50 hosi Proklamasaun Republika Demokratika Timor Leste nian, neebe sei selebra iha loron 28 fulan-novembru, komemora momentu fundador husi autodeterminasaun Timor Leste nian, maske iha okupasaun nia okos, no vizaun hosi Estadu ida neebe livre, justu no demokratiku.
Aniversariu sira nee nuudar espresaun konkreta ida hosi perkursu istoriku husi luta ba independensia too konstrusaun Estadu soberanu ida, kuda iha mundu ida neebe interdependente, nakloke ba dialogu no komprometidu ba dezenvolvimentu umanu neebe sustentavel.
“Ameasa atual sira no Kontestu Global Lee mundu kontemporaneu presiza vijilansia, lucidez no sentidu responsabilidade nian. Ita moris iha tempu sira neebe marka ho krize oioin interligadu, neebe nia efeitu sira ultrapasa fronteira sira no afeta diretamente estabilidade rejional no internasional. Konflitu armadu sira neebe prolongadu hanesan sira neebe persiste iha Ukrania, Gaza, Iemen, Sudaun no Myanmar kontinua hamosu sofrimentu umanu, dezlokasaun obrigatoria no instabilidade jeopolítika,” katak Horta.
Horta observa, halo nakdoko makaas iha fiar ba valor sira neebe maka haklaken ba jerasaun sira hosi pregador sira hosi sivilizasaun sarani nian, bainhira PR haree, “transmisaun direta”, jenosídiu premeditadu ba povu Palestina no indiferensa kumplise hosi elite polítika osidental sira. No laos ida nee deit. Silensiu neebe halo tilun-diuk, neebe labele perdua, indiferensa hipokrita no rasista nee abominavel, fornesimentu kilat sira ba autor Holokaustu Palestinianu nian nee ultrajante.
(eme)







