DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili liu husi leitura akordaun deside hodi kondena arguida ho inisial LS, tanba konsidera provadu ba iha krimi neebe akuza ba hasoru lezadu SM.
Iha sala julgamentu laran Juiz prosesu Jose Escurial deklara katak, Ministeriu Publiku akuza arguida ho krimi Arma Branka no mos krimi omisidiu simples ho forma tentada, maibe depois de rona tiha deklarasaun arguida no mos lezadu, Tribunal haree katak aktu neebe arguida halo hasoru lezadu hanesan ema neebe idade ona no sofre hela moras mental.
Tanba nee Koletivu deside hodi halo alterasaun kualifikasaun juridika husi krimi omisidiu simples ho forma tentada ba fali iha krimi omisidiu grave ho forma tentada, no mantein mos ho krimi Arma Branka.
Juiz prosesu deklara, iha sala julgamentu laran arguida konfesa ba faktus katak, arguida halo duni aktu nee, maibe arguida fo kedan karau ida no osan US$ 500,00 ba lezadu hodi taka kanek, no sira mos rezolve tuir familia nian no diak malu ona.
Tanba nee Tribunal konsidera ida nee hanesan mos atenuantes ida hodi hakmaan arguida, maibe atu halo prevensaun iha futuru, Tribunal kontinua aplika pena prizaun tinan 3 suspende tinan 3 ba arguida.
Tribunal mos fo hanoin ba arguida atu iha futuru labele halo tan krimi, se halo krimi foun Tribunal halo fali revogasaun, atu arguida ba kumpri daudaun prizaun tinan 3 hodi hein julgamentu ba prosesu foun.
Desizaun nee lee husi Juiz prosesu Jose Escurial, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Ozorio De Deus, arguida hetan asistensia legal husi Defensor Publiku, Jose da Silva.
Tuir akuzasaun neebe iha katak, iha loron 25 Agostu, iha oras maizumenus 18h00 loraik, iha Likisa, momentu neeba lezadu iha hela uma, tur deit iha uma, tanba lezadu mos enfrenta hela moras mental.
Bainhira lezadu tur hela, derepente deit arguida kaer ho katana ida, no laiha justifikasaun ruma taa kedas dala lima ba lezadu nia ulun, oin, kabaas, kabun no liman, kauza kanek todan no grave.
Tanba lezadu hetan taa husi arguida ho grave, nuune familia transporta kedas ba Sentru Saude Likisa, hafoin transfere fali lezadu mai iha HNGV, tanba lezadu hetan kanek neebe mak grave tebes.
Depois de akontesimentu nee, entre lezadu ho arguida rezolve ona, no lezadu hetan indemnizasaun husi arguida ho total osan US$ $.500,00 no karau ida.
Konsekuensia husi arguida nia hahalok nee mak halo lezadu hetan kanek iha ulun ho suku pontu sanulu resin neen, tilun hun hetan suku pontu sanulu resin ualu no liman hetan suku pontu lima.
Arguida halo ho forma livre, deliberada no konsiente, hatene hela katak uza katana hodi taa bele halo kanek no bele fo perigu ba ema nia vida, maibe arguida halo nafatin nia hahalok nee, hanesan meius ou instrumentu ida neebe mak aptu no adekuadu.
Arguida mos hatene hela katak nia konduta sira nee tuir lei penal bandu.
Tanba nee arguida LS hanesan autoria material ba pratika krimi omisidiu simples tuir artigu 138 KodiguPenal, ho forma tentada tuir artigu 23 Kodigu Penal, ho krimi arma Branka haktuir ba artigu 20 husi Lei no 5/2017, de 19 de Abril, iha konkursu ba krimi tuir artigu 35 Kodigu Penal.
(ter)







