DILI, STLTIMORLESTE.com – Iha tempu neebe difisil Inan Veterana sira mos kontribui makaas hamutuk ho mane maluk sira hodi lori rai nee ba hetan ukun rasik aan, ho sira nia luta husik hela valor solidariedades atu feto sira kontinua lao luta iha prosesu dezenvolvimentu nasional.
Lia hirak nee hatoo husi Feto Potensial, Merlinda Soares Pinto De Aquino ba STL iha nia knaar fatin Timor Plaza, Tersa nee (24/06/2025) hatete, feto sira hatudu barani hodi inklina aan partisipa feto iha lideransa, katak feto sira neebe sai lider iha movimentu sosial no politik. Konsistensia katak feto sira iha tempu neebe susar maibe sira nafatin fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu rezilensia, katak feto sira la sente kolen, maski enfrenta dezafiu barak.
“Esperiensia neebe husik hela mai ita mak hanesan valor solidaridade, katak feto sira aprende atu servisu hamutuk hodi apoiu malu. Importansia Edukasaun katak Edukasaun papel ida hodi bele kontinua luta ba mudansa ba dezenvolvimentu ba povu no nasaun,” katak nia.
Merlinda hatete, hakarak halo mudansa tenke hetan inspirasuan husi istoria feto maluk sira neebe husik hela hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun.
“Labele tauk, tenke barani hodi fo ideia kritiku neebe konstrutivu hodi halo mudansa ba dezenvolvimentu nasional liu husi partisipasaun ba feto iha area oin-oin,” dehan nia.
Papel feto importante iha dezenvolvimentu nasional, tanba nee feto sira presiza kapasita aan hodi hasae kapasidade hodi kontribui iha konstrusaun Estadu.
Nia hatutan, feto sira presiza halo sai ativu no kontribui liu tan iha dezenvolvimentu nasional mak presiza hasae kapasidade (Empowerment) iha area edukasaun, feto sira presiza hetan edukasaun neebe diak husi nivel primiariu too universitariu hodi iha kapasidade masimu bele partisipa ativu iha prosesu dezenvolvimentu.
Tuir Treinamentu Profisional, partisipa iha kursu profisional kona-ba Agrikultura, Negosiu, Teknolojia, Seitor Governamental, Envolvimentu Politiku no Sosial, Partisipasaun feto iha Lideransa, feto sira presiza oportunidade atu tama iha lideransa politika, komunidade no guvernu. Laos mane deit mak bele maibe feto mos bele, sai Advogadu Direitu Feto, Kampanha ba direitu feto, protesaun husi violensia no promosaun igualdade jeneru.
Iha biban nee nia mos husu feto sira atu kapasita aan no prepara aan ho diak nunee bainhira Timor Leste tama membru Full ASEAN feto mos bele hola parte iha neeba.
Nunee mos Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho hatutan, SEI presiza hakbiit feto maluk sira hodi partisipa liu-liu iha ekonomia hodi empodera sira ekonomikamente bele partisipa ativu iha merkadu asean nia.
“Ita sei tuur hamutuk hodi haree tok mekanizmu ka meius saida mak halo liu-liu ba iha empodera feto iha area ekonomia ka hakbiit feto iha ekonomikamente,” dehan Sekretaria Estadu.
Nunee mos Lídia Assunção das Neves koordenadora ba Servisu Komunikasaun Sosial husi Prezidensial Republika hatete, feto nafatin fiar iha poder, poder iha feto nia liman, husu luta ba determinasaun, hatoo mensajen ba feto sira atu esforsu aan luta ba oin.
“Fiar iha poder neebe iha, iha imi nia liman. Luta ho determinasaun ba imi-nia direitu sira no ba espasu ka fatin neebe imi merese iha sosiedade. kada esforsu konta no kada passu neebe imi fo sei haforte liu tan laos imi deit, maibe komunidade hotu hamutuk, ita bele inspira iha mudansa signifikativa no konstrui futuru ida neebe hanesan ba ema hotu. Labele desiste mundu presiza imi-nia forsa no imi-nia lian. ba oin nafatin iha imi-nia luta no buka tuir nafatin imi-nia mehi sira,” katak nia.
(eme)







